Hrvatske šećerane plaćat će carinu na vlastitu šećernu repu iz Vojvodine

Prošlotjedno uvođenje zabrane izvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda iz Srbije - šećerne repe, soje i suncokreta - najviše bi moglo pogoditi hrvatsku šećeransku industriju, koja inače već godinama ugovara proizvodnju s tamošnjim poljoprivrednicima.

Kako neslužbeno doznajemo od predstavnika šećerana iz kojih jučer nitko nije želio iznijeti i službeno svoj stav o tom problemu, potpisani ugovori s tamošnjim proizvođačima sada dolaze u pitanje, što bi im, uz značajno manji urod repe ove godine, zadalo dodatni udarac u financijskom smislu. Jedino bi na proizvedenu repu u Vojvodini mogla računati Tvornica šećera Osijek, čiji vlasnik Žito ima i vlastitu proizvodnju, ali na njezin izvoz iz Srbije morat će platiti carinu.

Osječka šećerana ima dugogodišnju suradnju na proizvodnji šećerne repe s nekoliko tvrtki iz Srbije, o čemu smo već ranije pisali. Ta je suradnja rezultat činjenice da u Vojvodini postoje dostatne površine kvalitetnog zemljišta, mogućnost navodnjavanja, te tradiciju proizvodnje šećerne repe. Isto tako važno je da je većina proizvodnih površina na vrlo maloj udaljenosti od osječke šećerane.

Ove je godine osječka šećerana ugovorila i uglavnom financirala proizvodnju šećerne repe u Vojvodini na približno 3.000 hektara, a sve hrvatske šećerane ukupno su na tom području ugovorile šećernu repu na 8.000 ha, što je 12 posto površina zasijanih šećernom repom u Vojvodini.

Prema nekim podacima, potrebe svih šećerana u Vojvodini za repom mogu se podmiriti s 50.000 hektara. Budući da je ove godine u Srbiji ukupno zasijano 61.000 ha pod šećernom repom, hrvatske su šećerane očekivale da će biti dovoljno repe i za srbijanske šećerane i za izvoz u Hrvatsku (8.000 ha šećerne repe) unatoč tome što su prinosi šećerne repe manji i za 40 posto.
O navedenom problemu koji je zadesio domaći šećeranski sektor zatražili smo i izjavu iz Ministarstva poljoprivrede. Neslužbeno nam je jučer rečeno da su upoznati s tim problemom, te da će to pitanje, između ostalih, biti predmet razgovora na neformalnom susretu ministara poljoprivrede jugoistočne Europe koji se održava ovoga vikenda u Biogradu, u sklopu 59. Svjetskog natjecanja u oranju, na kojem će biti i srbijanski ministar poljoprivrede.

Manje repe - digestija zadovoljavajuća

“Prema prvim rezultatima ovogodišnje kampanje, prinosi šećerne repe dosta variraju i kreću se od 30 do 50 t/ha, što je 30-40 posto manje u odnosu na višegodišnji prosječni prinos. Sadržaj šećera (digestija) u repi kreće se na razini od oko 16, što je s obzirom na sam početak kampanje prerade šećerne repe zadovoljavajuće. Međutim, ono što je u ovom trenutku dodatni problem jest nepovoljan preradbeni kvalitet repe, prije svega zbog visokog sadržaja dušika, a što je opet izravna posljedica nepovoljnih klimatskih uvjeta, odnosno suše”, izjavila je Renata Tokić-Glavaš, voditeljica Sirovinske službe u Tvornici šećera Osijek.

Autor: Zdenka RUPČIĆ