Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni?

"U ovoj je godini za domaće i tržište trećih zemalja dorađeno 40 različitih biljnih vrsta s ukupno 73.873 tone certificiranog sjemena", kazao je dr.sc Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo na Danu polja koji je već tradicionalno mjesto okupljanja dorađivača sjemena i distributera sorti strnih žitarica.

U odnosu na prošlu godinu certificirano je 1.777 tona sjemena manje (2,30%), prvenstveno zbog nemogućnosti izvoza sjemena u treće zemlje uslijed Covid-19 i rata u Ukrajini, ali je zato veća proizvodnja strnih žitarica u 2022. za 155 ha te je za očekivati zadržavanje pozitivnog trenda u sjemenarstvu. "U posljednjih pet godina bilježimo rast površina pod sjemenskom proizvodnjom za 4.076 ha", napomenuo je.

Kako je istaknuo, najveće ukupne količine certificiranog sjemena čine žitarice s 83,57 posto i to u najvećoj mjeri one strne s udjelom od 92,42 posto te kukuruz s 7,58 posto. Slijedi industrijsko bilje s 15, 26 posto, a u ovoj kategoriji dominira soja s čak 99,25 posto.

Tu je još i krmno bilje sa 0,66 posto u kojem prevladavaju stočni grašak i lucerna, dok je na posljednjem mjestu povrće sa skromnih 0,51 posto, gdje dominira krumpir.

"Procjenjuje se kako je u Hrvatskoj u sektoru oplemenjivanja bilja, proizvodnji, doradi i distribuciji sjemena angažirano 6.730 djelatnika", okupljenima je otkrio Jukić istaknuvši važnost ovog sektora za domaće gospodarstvo.

Na vrhu EU kada je u pitanju soja

Kako je rekao, Hrvatska je samodostatna kod sjemena strnih žitarica, soje i lucerne, dok kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za 50 do 60 posto. "Na uvoz smo osuđeni kod povrća i krmnog bilja jer nemamo domaću selekciju i organiziranu proizvodnju", napomenuo je pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Bitno za istaknuti je to da je Hrvatska druga zemlja u Europskoj uniji kada je u pitanju sjemenska proizvodnja soje i to na 6.193 ha. Dakle, ispred nas su samo Talijani koji je proizvode na 10.414 hektara. 

Što se tiče ostalih biljnih vrsta, šesti smo po pšenoraži, deveti po ozimoj pšenici i ječmu te jedanaesti kada je u pitanju kukuruz.

"Proizvodnja sjemena u RH pokazala se ključnom u vrijeme kriza, a proizvođačima je osigurano ono visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na ono iz uvoza", zaključio je.

Rastao broj proizvođača sjemena

Krešimir Šunjić, rukovoditelj Odjela za nadzor sjemenskih usjeva i izdavanje certifikata u HAPIH-u u svom je predavanju otkrio da je u ovoj godini za stručni nadzor ukupno prijavljeno oko 11.700 hektara strnih žitarica, što je povećanje od tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Imali smo ukupno 252 proizvođača koji su prijavili sjemensku proizvodnju", istaknuo je rekavši da to predstavlja rast za oko 20 posto u odnosu na prijašnje godine.

Što se tiče vrsta prijavljenih žitarice u ovoj godini, kaže, najviše je ozime pšenice (69,7%). Slijedi ječam ozimi (19,4%) i jari (6,1%), zatim jara zob s 1,9 posto, tritikale 1,6 posto, pir 0,9 posto i pšenica jara s 0,1 posto.

Koje sorte prevladavaju?

U sortama ozimog ječma prevladavaju Barun s Poljoprivrednog instituta Osijek, zatim Casanova vlasnika Axereal/LG, Maxim s Poljoprivrednog instituta, Sandra od RWA... Dok je jarog ječma bilo 15 sorti u proizvodnji i to na 702,7 hektara, a one koje prevladavaju su Laureate, RGT Planet i Traveler od Axereala.

Pšenoraž je posijana na 182,9 hekara, a najzastupljenije sorte su Tulus, BC Goran, Tribonus, Rivolt i BC Trenk. U sjemenskoj proizvodnji ozime i jare zobi prevladavaju Egon, Kupa, Escudino, Wiland i Earl.

"Što se tiče zastupnika sorti pšenice prema površini tu prednjači Poljoprivredni institut Osijek s 2.128 hektara", otkrio je Šunjić. Tu su još i RWA s 1.807 hektara, slijedi Axereal s 882, BC s 841, SYN sa 658 te AG s 517 ha.

Naime, sjemenska proizvodnja ove žitarice prostire se na 8.014,20 hektara, a najveći udo čini sorta Kraljica s Poljoprivrednog instituta Osijek. Tu su još i Sofru te Obiwan od tvrtke RWA, zatim BC Opsesija vlasnika BC, Gabrio, BC Anica, Maja, Vatrena, Zvezdana i NS Obala samo su neke o kojima se čulo na ovom predavanju.

Oplemenjivači rade na otpornijim sortama

Kako nam je otkrila dr.sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta Osijek, njihovi oplemenjivači neprestano rade na stvaranju novih, otpornih sorti na abiotičke i biotičke stresove. "Iz godine u godinu sve više se javlja suša i mi stvaramo genotipove otporne na nju. To testiramo od sjetve u fazi klijanaca pa sve do klasanja", pojasnila je.

Osim sušnih uvjeta, dodaje, česti su i biotički stresovi u vidu raznih bolesti pogotovo u cvatnji i za vrijeme klasanja, a oni veliku pažnju posvećuju fuzarijskoj paleži na čemu rade dugogodišnja istraživanja.

"Vjerujem da će Institut ostati jedan od najvećih domaćih proizvođača strnih žitarica i pšenice", poručila je.

Da postupak stvaranja sorti može trajati sedam do deset godina, napomenuo je dr.sc. Ivan Varnica, rukovoditelj Odjela za biljne sorte u HAPIH-u. "Samo ispitivanje i postupak registracije traje dvije godine nakon čega dolazi upis u sortnu listu", dodao je.

Slijedi korištenje sorte i paralelno s time provode se postregistracijski pokusi, a Varnica ističe da se oni provode na lokacijama u Osijeku i Kutjevu.

Imali smo priliku obići one u Osijeku, a kako izgledaju pogledajte u našoj galeriji.