Drastičan skok cijene kukuruza: Prošle godine oko 85 lipa, sada 1,5 kn/kg

Suša te velika potražnja glavnih svjetskih igrača poput Kine i Sjedinjenih Država glavni su uzroci rasta cijene kukuruza kako na svjetskom, tako i na domaćem tržištu. 

"Tijekom studenog prošle godine započeo je rast cijena koji je nastavljen i u prvih pet mjeseci ove godine. U lipnju 2021. veleprodajna cijena u prosjeku je iznosila 1,5 kunu po kilogramu što je najviše zabilježena prosječna cijena zadnjih sedam godina“, rekao je za Slavonskobrodsku televiziju Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. 

Usporedbe radi, dodaje, u istom periodu prošle godine bio je oko 85 lipa. 

Prema određenim procjenama, na razini Europske unije, cijena se od lanjskog svibnja "popela“ sa 165 na 241 euro po toni, a u Hrvatskoj sa 143 na čak 196 €/t. Prosječne cijene, istaknuo je Majdak, kod nas su u zadnjih sedam godina ispod razine europskih. 

Hektari se samo povećavaju

Kada je u pitanju proizvodnja, kod nas ova kultura prednjači, a iz godine u godinu hektari se samo povećavaju. 

Tijekom 2020., objašnjava državni tajnik, ostvarili smo rekordnu količinu proizvodnje, 2,4 milijuna tona, uz prosječni prinos od 8,4 tone po hektaru. "Izuzetno dobra agrotehnika koju primjenjuju naši ratari uz površine koje ove godine procjenjujemo na 289.000 hektara rezultiraju ovim visokim prinosima“, istaknuo je. 

Tako je prošle godine u odnosu na godinu prije posijano čak 22 posto više kukuruza. 

Hrvatska u suficitu s brojnim kulturama

Što se tiče ratarstva općenito, Hrvatska je u suficitu proizvodnje brojnih kultura. Očekuje se proizvodnja pšenice od milijun tona dok su naše potrebe oko 400.000. Slična situacija je i s kukuruzom. 

"Izvezli smo, ne uključujući sjemenski, u vrijednosti od 183 milijuna eura, odnosno 196 milijuna tona. Suficit u razmjeni bio je 173 milijuna i u odnosu na godinu prije viši za 35,7 posto“, kazao je Majdak. 

Baš zbog velike količine viškova, Ministarstvo poljoprivrede nedavno je objavilo da priprema natječaja za izgradnju modernih skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice. Planirana financijska sredstva, podsjećamo, predviđena za potpore iznose ukupno 150 milijuna kuna. Maksimalna potpora iznosit će tri milijuna eura, a predviđeni prihvatljivi korisnici su proizvođačke organizacije, organizatori proizvodnje (zadruge), te zajednički i/ili pojedinačni projekti poljoprivrednih gospodarstava.

No, kakva će ova godina biti treba još pričekati. Ovogodišnje suše pa olujna nevremena koja su zahvatila istočni dio Hrvatske ratarima ne ide na ruku, a neki već zbrajaju štete. 

Najugroženiji ovdje osim ratara, svakako su stočari, mahom tovljači, a koji sada zbog previsokih cijena pronalaze alternative u hranidbi stoke. 

O cijenama kukuruza i drastičnom poskupljenju možete pogledati u videu: