Na OPG-u Janković u Dvoru na Uni Stanko, Branka, Sandra, Katica, Helena, Katarina, Jelena, Katarina ll, Milan, Drago, Oskar i Marko pokušavaju revitalizirati kraj baveći se proizvodnjom konoplje i lana, te domaćeg kukuruza
Stanko Janković je još davne 1989. godine krenuo u poljoprivredu i s obitelji posadio prvih 390 stabala oraha. Plan mu je bio ostaviti dugoročnu investiciju za svoju djecu i uzgojiti traženi ekološki proizvod. S plasmanom oraha nema problema jer se lako beru i skladište, a svako ih domaćinstvo koristi. S vremenom, Stanko je sve više proučavao ponudu prehrambenih proizvoda u našim trgovinama bivajući sve razočaraniji viđenim. Prevladavali su proizvodi koji sadrže štetne tvari za ljudsko zdravlje, te proizvodi koji su industrijskom preradom izgubili vrijednosti izvornog ploda. Kod Stanka je sazrela ideja za proizvodnjom ekoloških žitarica: „Čitao sam zemlju porijekla na proizvodima u trgovinama i to me naljutilo. Lan uvozimo iz Azerbejdžana i Bolivije, zašto? Domaće je domaće.“ Na 17Ha zemljišta uz pomoć nećaka Milana krenuo je u proizvodnju: domaćeg kukuruza (ne hibridnog), konoplje, lana, heljde i koprive. Stanko je učio sam iz svojih grešaka. U svaku sljedeću sezonu ulazio je s više znanja koje polako daje rezultate: „Proizvodnja hladno prešanog ulja je vrlo složena tehnologija koja tako ne izgleda dok ne počnete sami. Nažalost znanje nisam mogao dobiti niti na Agronomskom, niti na Prehrambenom fakultetu jer nemaju takva praktična iskustva. Nešto sam od njih dobio teoretski i iz literature, ali sve je to malo. Posjetio sam proizvođače u Sloveniji i Srbiji koji su mi bili spremni nešto pokazati. Uz njihovu pomoć i vlastitu upornost dolazio sam do saznanja. Još uvijek moram puno toga naučiti, ali volja je tu. Važna je vjera da ono što može drugi mogu i ja. Teškoće su mi izazov, ali motivaciju nalazim u nedostatku zdravih, domaćih, neprerađenih prehrambenih namirnica na našem tržištu. Tu ima puno mjesta za naše proizvode za koje se može lako utvrditi porijeklo i kvaliteta.“ Glavni proizvodi na OPG-u Janković su: laneno ulje, konopljino ulje, te ekološki uzgojena heljda i domaći kukuruz. „Kukuruzni kruh od hibridnog kukuruza ili onaj od kukuruznog brašna iz domaćeg kukuruza nemaju ništa zajedničko“ naglašava Stanko.
Opremu i mehanizaciju Stanko je sam financirao jer je jedan od sretnika koji imaju stalan drugi izvor prihoda. Ta sredstva nije držao na bankovnom računu već je uložio u ono što ga najviše veseli-rad na zemlji.
S plasmanom, također, nema problema. Potrošači traže svježe, domaće i pouzdano. Problem je nepostojanje efikasne inspekcijske službe koja svakodnevno kontrolira stanje namirnica u trgovinama. Stanko nam skreće pažnju na postojanje lanenog ulja u trgovinama koje ima naveden dulji rok trajanja nego što je to kemijski moguće. Pronašao je laneno ulje na policama trgovina (ne u rashladnim vitrinama) s rokom trajanja od godinu dana!? U OPG-u Janković skladište sjeme i onda na osnovu naručene količine prešaju ulje.
| Laneno ulje sadrži visoku koncentraciju nezasićenih masnih kiselina i to čak do 57% alfa linolenske kiseline. Smatra se jako zdravim dodatkom prehrani jer spomenuta kiselina ima antiupalna i antikancerogena djelovanja. No, zbog istog tog sastava, laneno ulje je teško skladištiti jer brzo užegne (rok trajnosti do 4 mjeseca). Lako hidrolizira i ne smije biti izloženo utjecaju: topline, zraka i svjetlosti. Kada kupujete laneno ulje u trgovini, odaberite samo ono držano u tamnim bočicama u rashladnim vitrinama, te neka bude obavezno nerafinirano. Kada otvorite bočicu, ako je pravilno skladištena, najbolje ju je upotrijebiti u roku od 4-6 tjedana. Zato je zgodnije nabaviti manja pakiranja. Ukoliko hidrolizira ili se zagrijava, ulje razvija otrovne sastojke. Ako je na pakiranju navedena jedna zemlja porijekla, druga zemlja pakiranja, a sada se prodaje u trećoj zemlji, dobro je zapitati se koliko je zdravo to ulje. Poznata je Budwig dijeta koju mnogi ljudi koriste kod kanceroznih oboljenja, a njen najvažniji sastojak je laneno ulje u kombinaciji sa svježim kravljim sirom. |
Za sadnju konoplje Stanko je morao podnijeti Zahtjev za dozvolu, a na temelju novog Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje NN18/2012. Zahtjev se podnosi do 31.05. tekuće godine, a dozvola vrijedi jednu sezonu (http://www.mps.hr/UserDocsImages/zakoni/2012/POLJ%20I%20TRZ/upute.pdf).
Konoplja je hrvatskim poljoprivrednicima zanimljiva jer u nas nema bolesti i štetnika. Ubraja se u brzorastuće kulture pogodne za proizvodnju biomase. Prosječni prinos suhe stabljike po hektaru je oko 8-11t/Ha ako se reže (žetva zbog sjemena daje manji prinos zelene mase), a prinos sjemena je od 1,5-2 tone. Kako je konoplja bujnog rasta, ona sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova. Zanimljiva je za uvrštavanje u plodored u Slavoniji. Upotreba konoplje u tekstilnoj i papirnoj industriji ima velik potencijal. Vlakna od konoplje su posebne kvalitete i iskoristiva su u papiru za cigarete, filter papiru, filtrima za kavu, papiru nepropusnom za ulje, raznim umjetničkim papirima. Malobrojni prerađivači konoplje za papir za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta (u inozemstvu). Sada je dozvoljen uzgoj preko 40 sorti konoplje
(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_18_505.html).Stanko ju koristi za proizvodnju ljekovitog ulja.
| Konopljino ulje kao hladno prešani ekstrakt iz ekološki uzgojenih sjemenki je balansirani izvor nezasićenih masnih kiselina. Na tržištu postoji i riblje ulje kao izvrstan izvor esencijalnih masnih kiselina, no takav proizvod nije pogodan za vegetarijance. Također, postoji bojazan da su ribe zagađene toksinima, prvenstveno živom. Konopljino ulje, nudi alternativu u unosu Omega 3, 6 i 9 masnih kiselina. |
Stanko je s nama podijelio svoje planove: „Planovi su da svojim primjerom nećak i ja povučemo ostale poljoprivrednike u tom kraju koji umire. Odavde ljudi iseljavaju u gradove pošto nemaju od čega živjeti. Formirat ćemo mali prerađivački centar za gore spomenute kulture (neki oblik zadruge) i uvjereni smo kako će taj kraj postati poznat po zdravom uzgoju raznih kultura koje naše tržište traži i da ćemo učestalo na pakiranju čitati „Zemlja porijekla: Hrvatska“.“
Glavna misija OPG-a Janković je sačuvati potpuno prirodan proces uzgoja žitarica te ponuditi proizvode koji su izvorno netaknuto prirodni, jer priroda je savršena.
Više informacija na: www.opg-jankovic.com
Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.
Foto: OPG Janković
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Koliko gusto sijati kukuruz i o čemu to ovisi?
Đuro Japaric
prije 8 sati
Pa koga zanima domaća poljoprivreda ? VLADINU HPK , sigurno NE ! Isto ne zanima to ni hrvatske političare , koji nemaju veze o poljoprivredi , a Više [+]
