Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba
  • 25.03.2015. 18:00

Dobro je znati u gnojidbi šećerne repe!

Što voli, a što ne voli šećerna repa?

Foto: depositphotos.com
  • 607
  • 12
  • 0

Mineralna ishrana šećerne repe ima izuzetno važnu ulogu u povećanju prinosa korijena i njegove tehnološke kakvoće. Međutim, velika varijabilnost pojedinih agroekoloških čimbenika, na koje šećerna repa osjetljivo reagira promjenom prinosa kao i kakvoćom korijena, često predstavlja složen problem u njenom uzgoju. Agroekološke uvjete uzgoja repe možemo korigirati i/ili podešavati primjerenom agrotehnikom, prije svega gnojidbom. Visoka produkcija organske tvari po jedinici površine šećernu repu svrstava u sam vrh usjeva, a samim tim repa akumulira i veliku količinu hraniva.

Poznato je da se visok prinos korijena i dobra tehnološka kvaliteta često isključuju, što na sreću nije pravilo već najčešće posljedica promjenjivog omjera hranjivih elemenata koje tlo nudi biljci, a ona ih usvaja (npr. šećerna repa nema fiziološki mehanizam za regulaciju usvajanja dušika). Također, ukupno raspoloživa količina hraniva za repu ima manji značaj od međusobnog odnosa elemenata ishrane.

Evo nekoliko savjeta!

  • Startna N-gnojidba šećerne repe odgovorna je za visok prinos i dobru kvalitetu korijena šećerne repe!
  • Šećerna repa preferira nitratni oblik N, ali će usvojiti jednako dobro amonijski oblik koji mora zbog njegove toksičnosti odmah ugraditi u organsku tvar, trošeći pritom već nakupljeni šećer.
  • Amonijski dušik koči sintezu saharoze pa je jasno zašto su topljivi dušični spojevi (α-amino N) i digestija u negativnoj korelaciji.
  • Primjenu uree, UAN-a ili anhidriranog amonijaka treba ograničiti na predsjetveno razdoblje, dok je temperatura tla na 15 cm dubine najviše 10⁰C, a u startu i prihrani isključivo koristiti KAN ili AN.
  • Visoka kvaliteta korijena šećerne repe postiže se kada je šest tjedana prije vađenja iscrpljen sav raspoloživi dušik iz gnojiva te je mineralizacija organske tvari tla dostatna za završetak vegetacije bez poave obnove lista (retrovegetacije).
  • Dušik se manjim dijelom primjenjuje u jesen, samo u amonijskom ili amidnom obliku, u količini koja isključivo ovisi o pedofizikalnim svojstvima tla, odnosno riziku od gubitaka ispiranjem na lakšim, pjeskovitim i praškastim tlima.
  • Precizan N-management unutar svakog usjeva u rotaciji šećerne repe spriječava prekomjernu akumulaciju dušika u tlu. Plodosmjena (rotacija usjeva na istoj parceli) za šećernu repu treba biti najmanje četveropoljna.
  • Od indikatora plodnosti tla, na visinu prinosa korijena šećerne repe, izuzetno pozitivan utjecaj imaju humus i pH-vrijednost tla. Naime, geostatističkom analizom indikatora plodnosti na području istočne Hrvatske utvrđeno je kako se visoki prinosi korijena šećerne repe ne mogu očekivati kod niske koncentarcije humusa (< 1,8 %) i niskog pH (pH(KCl) < 5,5).
  • Na lakim i karbonatnim tlima, posebice za vrijeme suše, vrlo čest je nedostatak bora i mangana koji se tada moraju primjeniti folijarno (najbolje do početka lipnja) s 2,0-2,5 kg B/ha, odnosno 10-20 kg Mn/ha. B i Mn mogu se primjeniti preventivno u osnovnoj gnojidbi, temeljem kemijske analize tla.
  • Gnojidbu šećerne repe mora se uskladiti s njenim potrebama i agroekološkim uvjetima, jer suvišne (luksuzne) doze dušika nesrazmjerno povećavaju količinu lišća i glava prema korijenu, što uz neminovni pad digestije i tehnološke kakvoće ne opravdava takvu gnojidbu, bez obzira na veći prinos biološkog šećera. Naime, povećano ulaganje u N-gnojidbu, skuplje vađenje, veća cijena prijevoza korijena s malo šećera, smanjena sposobnost čuvanja do prerade (sklonost bolestima, pojačano disanje korijena), lošija fizikalna svojstva korijena (sklonost lomu, loše rezanje) i potreba za više energije u preradi uz nižu efikasnost ekstrakcije čine takav postupak neekonomičnim.
  • Gnojidba fosforom veoma je važna za prinos šećerne repe (ne utječe bitno na tehnološku kakvoću repe) i treba ju dozirati i primjeniti sukladno kemijskoj analizi tla.
  • Potrebno je pokloniti dužnu pozornost gnojidbi kalijem, posebice u odnosu na dozu dušika, rezidualni dušik i mineralizacijsku moć tla te sadržaj gline (naročito K-fiksirajuće gline) u tlu. Šećerna repa zahtijeva primjenu velike količine K, veće i od potrebe dušika, pa je kemijska analiza tla, obzirom na točno utvrđenu potrebu hraniva temelj profitabilne gnojidbe šećerne repe uz visok prinos i dobru tehnološku kakvoću korijena.
  • Predsjetvena, kao i startna gnojidba dušikom te N-prihrana šećerne repe (i drugih proljetnih usjeva) na temelju Nmin metode mora uvažiti i količinu mineralnog dušika iz procesa mineralizacije koji je intenzivan u tijeku vegetacije.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Prinos korijena Šećerna repa Gnojidba Dušik Hranivo Amonijski dušik Urea UAN Kvaliteta KAN Karbonatna tla Fosfor Kalije Prihrana Mineralnid ušik Gnojidba kalijem Prinos biološkog šećera Humus N-management Vegetacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]