Mlađi sam od 40 godina, nikada nisam primao poticaj za zemlju, ali sam nekada prije bio nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Po kojem zakonu, članku i stavku nemam pravo na potpore?, pita Dario Marić.
"Kako to da mi koji obrađujemo zemlju i želimo raditi, ne možemo do poticaja, a bez problema ih dobiju oni koji su se upisali na poljoprivredno zemljište bez da na njemu rade?“, pitaju i prozivaju supružnici Marić iz Bjelovara. Naime, pet godina se bave ratarstvom, ali stalno, kažu, nailaze na prepreke.
"Da bi bili konkurentni, trebali bi imati približno iste tržišne uvjete kao drugi poljoprivrednici. Kako ne možemo do potpora za zemlju, našli smo se u podređenom položaju i nismo sigurni koliko ćemo još na taj način uspjeti izdržati“, nastavljaju.
Kako pojašnjavaju, nositelj i jedini član poljoprivrednog gospodarstva je 37-ogodišnji Dario Marić koji radi u građevinskoj tvrtki, a poljoprivredom se bavi dodatno jer, kaže, da bi se danas preživjelo, nije dovoljna samo plaća. Sije kukuruz i pšenicu koju prodaje lokalnom otkupljivaču.
2017. godine se upisao u Upisnik poljoprivrednika jer je dobio mogućnost korištenja većeg komada zemljišta. Naime, njegova majka je od roditelja naslijedila zemlju koju je odlučila prodati kako bi kupila parcele smještene bliže domu. Dario je krenuo tu zemlju obrađivati, a uzeo je u zakup još tri parcele.
Došlo je vrijeme za isplatu potpora za koje se prijavio i na koje se oslanjao, ali ništa nije sjelo na račun. Od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je dobio odgovor da je razlog tome što je već jednom bio nositelj gospodarstva i ne smatra se mladim poljoprivrednikom te da mora čekati pet godina na poticaje.
"Prije otprilike 12 godina bio sam nositelj gospodarstva jer smo imali veći vrt pored kuće na kojemu smo sadili povrće za prodaju. Kroz određeno vrijeme nakon otvaranja, iz Agencije za plaćanja su me pitali ako se planiram širiti“, priča nam. Nije tada imao dovoljno zemlje pa je njegov odgovor bio negativan. "Nakon toga su me ispisali iz registra s obrazloženjem da nemam dovoljnu površinu“, govori Marić.
S obzirom da je prije već bio u svojstvu nositelja, ne spada u kategoriju mladih poljoprivrednika i ne može do poticaja bez obzira što nikada prije nije ostvario to pravo.
Pomirio se s tom odlukom te je čekao pet godina, a u međuvremenu uredno obrađivao zemlju. "Sada mi iz Agencije kažu da ne znaju koja će godina biti referentna“, govori. Naglašava da cijelo vrijeme ulaže značajna vlastita sredstva te da nije u ravnopravnom odnosu s ostalim proizvođačima.
Našeg sugovornika zanima što u zakonima i podzakonskim aktima stoji o toj temi. "Mlađi sam od 40 godina, nikada nisam primao poticaj za zemlju, ali sam nekada prije bio nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Po kojem zakonu, članku i stavku nemam pravo na poticaje?“, postavlja pitanje nadležnima. "Nisam pravnik pa se radi toga očito slabije snalazim, ali do sada zaista nisam uspio doći do odgovora na to pitanje pa zato tražim pomoć“, ističe. Dodaje da je 2020. izvršeno usklađenje te je u rujnu navedene godine upisan u Upisnik OPG-ova.
Postoji, dodaje, i problem s parcelama koje je uzeo u zakup jer na jednu od njih poticaje ostvaruje osoba koja je ima u posjedu, ali je ne obrađuje.
"Zakupljene parcele sam želio upisati u ARKOD, ali me u Agenciji za plaćanja dočekalo veliko iznenađenje“, nastavlja Marić. Naime, uz jednu od parcela vezale su se tri osobe – vlasnik, poljoprivrednik koji je prije njih obrađivao zemlju i treća osoba koja je za tu zemlju primala poticaje. "Problem je nastao s obitelji koja je primala poticaje jer su odbili prenijeti na nas prava na plaćanje. Nije li apsurdno da mi koji pošteno radimo i želimo napredovati i širiti se, nemamo nikakva prava, a određeni ljudi mogu ostvariti poticaj iako ne obrađuju zemlju?“, pita.
Napominje da poljoprivrednik koji je prije njih imao tu zemlju u zakupu, nije za nju ostvarivao poticaj. "Imao je veću površinu, a nije dobivao ispis da bi to mogao provjeriti. Tek naknadno je shvatio da je bio oštećen“, doznajemo.
Bivši zakupnik je od te zemlje odustao, a Marić se namjeravao upisati. "Zvali smo tu treću osobu, posjednika koji ne obrađuje zemlju, u Agenciju za plaćanja da se ispiše kako bi se mi mogli upisati. Došao je bračni drug osobe koja je primala poticaje i bilo je razgovora o tome da bi bilo dobro da se to pravo prenese na mene. No, nije bilo sluha za tako nešto i nastala je neugodna situacija“, prisjeća se. Dodaje da je očito kako je ta obitelj dobila naputak da ne mora pristati na prenošenje prava. "Nemaju tu zemlju u zakupu, ne obrađuju je, ali primaju na nju poticaje. Što na to komentirati?“, razočarano će. Navodi da ove godine čekaju s predajom zahtjeva za poticaje jer su uzeli još zemlje u zakup sa koje se prijašnji korisnici trebaju ispisati.
Priča nam kako mu je od strane Agencije govoreno da će ostvariti pravo na poticaj, ali kao mladi poljoprivrednik. To je podrazumijevalo da treba položiti tečaj za mladog poljoprivrednika te ispite za upravljanje radnim strojevima i pesticidima. "Napravio sam sve što su rekli i odlučio sačekati navedenih pet godina“, govori. Najveći je problem što ne zna što ga u budućnosti čeka, ističe.
Želi spomenuti i da su se prijavili na natječaj iz Programa ruralnog razvoja za 15.000 eura bespovratnih sredstava koji je izašao 2018. "Sada je 2021. godina, ali odgovor još nije stigao. Osoba koja nam je radila projekt više puta je provjeravala u Ministarstvu što je s našom prijavom. Svaki puta je odgovor bio da je projekt zaprimljen, ali po njemu nije još ništa poduzimano“, kazuje nam dalje. Smatra da se rješavanje čeka predugo i želi skrenuti pažnju na to da "valjda zavrjeđuje odgovor pa makar i negativan“. Trebalo bi napraviti reda u našoj poljoprivredi, odlučan je. "Čovjek želi ostati živjeti u Hrvatskoj, pošteno raditi i zaraditi, ali ga na svakom koraku čeka neko iznenađenje“, zaključuje.
Nitko ga, dodaje, nije pitao je li se prije bavio poljoprivredom i nije znao da je ta informacija presudna. "Osim toga, čudno je da Agencija za plaćanja u svojoj evidenciji nema tako nešto zabilježeno“, njegov je komentar. Navodi još kako supruga i on već duže vrijeme pokušavaju telefonom dobiti odgovore, ali da je to "nemoguća misija". "Razumijemo da su pretrpani poslom, ali i mi bi trebali imati pristup informacijama koje su nam važne“, smatraju Marići.
Prema odgovoru koji smo dobili iz APPRRR-a, programsko razdoblje u kojem se nalazimo traje od 2015. godine. Prva godina tog razdoblja naziva se još i inicijalna godina u kojoj su svi koji su prijavljivali površine (Jedinstvene zahtjeve) dobili i prava na plaćanja za te površine. Jedno pravo na plaćanje jednako je jednom prihvatljivom hektaru površine.
"Ukoliko neko poljoprivredno gospodarstvo nije prijavilo površine na svom Jedinstvenom zahtjevu u 2015. godini, te nije ostvarilo prava na plaćanja inicijalnom dodjelom, nakon te godine, prava na plaćanja mogu se ostvariti dodjelom iz nacionalne rezerve ili prijenosom prava na plaćanja", pojašnjavaju.
Prioritet za dodjelu prava na plaćanje u okviru nacionalne rezerve imaju:
Sukladno članku 25. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020., koji pojašnjava prijenos prava na plaćanja, mogu se prenositi samo između korisnika sa sjedištem gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa prava na plaćanja nasljeđivanjem. Prava na plaćanja mogu se prenositi sa ili bez zemljišta i to prodajom, darivanjem, nasljeđivanjem ili davanjem prava na plaćanja u zakup.
"Nadalje, sukladno člancima 23. i 25. Pravilnika, korisnik za proizvodnu 2020. godinu ne može ostvariti pravo na isplatu jer ne pripada ni jednoj kategoriji prema kojoj bi prava na plaćanja ostvario iz nacionalne rezerve odnosno nije ih si osigurao prijenosom", stoji u podužem odgovoru dodajući da si, dakle, za proizvodnu 2021. godinu može prava na plaćanja osigurati prijenosom koji se prijavljuje podružnici Agencije za plaćanja sukladno članku 26. Pravilnika iz 2021.
Tagovi
Autorica