Dan polja BC kukuruza u Lovasu: Koje hibride odabrati?

"Ovo je druga sušna godina zaredom, ali Bc Institut ima u svojoj ponudi hibride, od najranijih do najkasnijih, koji su tolerantni na ovakve stresove", istaknuo je na Danu polja BC hibrida kukuruza u Lovasu, dr.sc. Mirko Jukić, predstojnik Zavoda za kukuruz.

Dodao je pritom da je BC180 priznat prošle godine i prvi puta su ga imali u prodaji. Jako dobar klip, dobro završen i zrno u tipu zubana. "To je najraniji hibrid na tržištu Hrvatske", rekao je navodeći da je ova godina po mnogo čemu specifična. Iako iza nas nevjerojatno sušna, s visokim intervalima temperatura, dovela je do toga da se nije moglo skidati kukuruz zbog jakih oborina.

Ukratko, kiša je omela berbu, a suša prinose. 

"Ove velike kiše sada ništa ne pomažu kukuruzu. Štoviše, otežavaju berbu. Uzrokuju lom stabljike i dodatni lom te bolesti zrna što znači dodatno manji prinos", dodao je uz savjet proizvođačima da ove godine uvide koji su to i odaberu iz BC palete otporne na ovako teške uvjete.

Hibridi tolerantni na stresne uvjete 

Kako smo čuli, dosad obavljene berbe pokazale su da su prinosi smanjeni na istoku Hrvatske i do 50 posto. U zapadnom dijelu nisu toliko jer i temperature nisu bile tako visoke kao na istoku. Na zapadu su i nešto teža tla koja duže zadržavaju vodu.

Kada je u pitanju izbor, tu su najraniji BC180 i najkasniji BC747, a između toga velika paleta. "Osim po grupama, imamo hibrid za svakoga i za male proizvođače kao što su Pajdaš i BC572. Oni imaju spoj kvalitete i visokih prinosa te moramo podsjetiti da su neizostavni u hranidbi pilića. Posebno treba istaknuti BC572 kojeg u velikim količinama izvozimo u Italiju. Tamo se koristi za proizvodnju dječje hrane", naveo je Jukić.

Tu je i BC462 kvalitete koju, kaže, nijedna kompanija u ovom dijelu Europe nema, a na osnovu čega su pokrenuli novi brend Isidor, svoje kvalitetno kukuruzno brašno i palentu.

"Imamo i moderne hibride za velike proizvođače koji rade u intenzivnim uvjetima kao što su BC323 i Agram u FAO 300 grupi te BC415. Oni su dali odlične prinose u godinama kao što je 2020., ali zadovoljavajuće kao što je ova kada su uvjeti stresni", kaže Mirko Jukić koji nas je i upoznao s nekoliko najinteresantnijih za područje Srijema, Slavonije i Baranje.

"BC323 je naš najbolji hibrid u FAO grupi 300. Stabilan, rekordan prinos, najbolje otpuštanje vode, odličan rani porast, a zrno je krupno u tipu zubana. Krasi ga i izvrsna tolerantnost na sušu, a srednje velik klip dobro je pokriven komušinom", otkrio je dodajući da je godine 2018. imao maksimalan urod 20,02 t/ha u Međimurju, a u jakoj konkurenciji od 50-ak hibrida svih FAO grupa u Mađarskoj 2017.g. osvojio 4. i 5. mjesto.

Zlatno sjeme 

Hibrid Agram također je u grupi 300, čak na prijelazu u 400, ali izrazito visoke stabljike i u klipu ima 17 do 18 redova zrna. Jukić uz to još ističe dugo zelen i uspravan list, nisko položen klip u tipu zubana koji, kako je rekao, izvrsno podnosi guste sklopove. Namijenjen pretežno intenzivnoj proizvodnji zrna, a vrlo dobar i kao rani silažni kukuruz. Rekordni urodi su u svojoj grupi. Tako je primjerice bilo 19,45 t/ha u mjestu Belajske Poljice 2020.

Panon je, čuli smo, bolja verzija BC323. Ima nešto višu stabljiku, ali i dalje čvrstu. Tu je izduženi klip te kvalitetnije i krupnije zrno u odnosu na BC323. Odličan je u gustim sklopovima. 

BC415 je u zadnje četiri godine rekorder po prinosu. Srednje visoke stabljike je, otporan na lom i ima niže nasađen klip. Klipovi su ogromni. Čak s 20, pa i do 22 reda zrna u tipu zubana. Kod Duge Rese 2020. godine ostvario je prinos od 20,7 tona po hektaru. Odličan je rani porast i brzo otpuštanje vode iz zrna. Namijenjen je za intenzivnu proizvodnju zrna, a odlično reagira u gustim sklopovima.

"O Pajdašu svi sve znaju i mnogi imaju iskustva s njim. Dugo je vremena najprodavaniji i najstabilniji hibrid na tržištu Hrvatske. Krase ga karakteristična crvena boja i krupnoća zrna i njegova kvaliteta. No, ipak dani polja su tu da ga se spomene i naglasi kako je on još uvijek stabilan i rodan", istaknuo je. 

Čuli smo i da BC572 ima visoku kvalitetu zrna i prinosa. To je najprodavaniji hibrid u Hrvatskoj 2021. godine, dobitnik nagrade "Zlatno sjeme", kazao je Jukić obraćajući se okupljenim poljoprivrednicima u sjenici Agro Tovarnika.

BC747 je zanimljiv za hrvatsko tržište gdje služi za silažu, dok je za tržište Turske i Irana i jako dobar za zrno, s obzirom na tamošnje klimatske uvjete. Kod nas je dobar i za proizvodnju bioplina u istočnom dijelu zemlje. Kod njega je velika i robusna stabljika bogata listom koji su dugački, široki i dugo zeleni, klip velik, konusan i dobro završen

Suša smanjila prinose 

"Na našim parcelama gdje smo skidali kukuruze, prinosi su negdje oko sedam tona. Dakle, suša je učinila svoje i najviše se odrazila na kukuruzu i šećernoj repi. Suncokret smo skinuli i tu je bio stvarno dobar rezultat. Možemo reći da je bila klimatski povoljna godina, dok je soja također podbacila. Imali smo dvije tone što je u odnosu na četiri uobičajenih veoma loše. To nam sve govori", rekao je Miroslav Knežević, direktor Agro-Tovarnika okupljenima na parceli tvrtke Arator.

Ove kiše, dodao je i on, sada nisu ništa pomogle. No, olakšat će obradu i pripremu tla za sjetvu pšenice i ječma. Kad je takvo tlo lakše rade strojevi u pripremi i troši se manje goriva, posebice kod oranja, a danas je to važno.

"Vlaga u kukuruzu je od 16 do 18 pošto što znači da mora ići na sušenje. Imamo ugovore do 1. studenog još po staroj cijeni te 6.500 hektara ugovorene proizvodnje. Svi su kod nas predali robu iako je na ovim područjima jako velika konkurencija. Suncokret smo plaćali 4,30 kuna plus dodatne bonifikacije", otkrio je Knežević. 

Kazao je da kukuruz i soju za sada samo spremaju. "Ljudi svoju pšenicu i kukuruz čuvaju, a kapaciteti su takvi kakvi jesu i snalazimo se na sve moguće načine. Što se tiče kukuruza i cijene uvijek se ravnalo prema nekim kotacijama s kojima izlazi Žito d.o.o. koji su nam veliki partneri. Trenutno je to 2,25 pa i 2,30 kuna", istaknuo je. 

Kiša zaustavila berbu 

Da je sve što ne valja suša napravila, kazao je i Stjepan Sekulić iz Vukovara poljoprivrednik koji dugo godina radi s hibridima Bc Instituta. "Nekad smo vršili i 10 tona, a ove godine četiri. Teško da će biti više", rekao je dodajući da im je kukuruz uvijek bio osnovna kultura poslije pšenice i zato je važan odabir dobrog kultivara.

"Ova kiša nam je još veće zlo napravila. Sad 10 dana nećemo moći ući u berbu Srećom mi smo nešto kukuruza skinuli. Vlaga, trulež, bolest sve mu sada prijeti", istaknuo je Sekulić.

Direktoru Kneževiću i Agro-Tovarniku na trudu u postavljanju pokusa, što nije nimalo jednostavan posao, zahvalio se i predsjednik Uprave Bc Instituta dr.sc. Ivica Ikić. 

Impresivan rast i broj kultivara - Bc Institut slavi 125 godina!

"Ove godine sve što radimo je u svrhu obilježavanja 125 godina postojanja. ali i 75 godina kontinuiranog rada na oplemenjivanju. Bilo je i bit će kriza, a nadamo se da ćemo i ovu prebroditi i stvoriti dovoljno kvalitetnog sjemena za naša tržišta", rekao je Ikić zahvalivši se i općini Lovas koja je Dane polja BC kukuruza svrstala u manifestaciju Miholjski dani.

Vrijedna suradnja od 1986. godine 

Inače, priča o Lovasu i Bc Institutu, započela je davne 1986 godine. U suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Lovas krenuli su u proizvodnju sjemena, tada BC66 i BC61. Još obilaskom polja dogovorena je i generalna suradnja na promociji BC kultivara, a Lovas odabran za središte njihove promocije u Slavoniji i Baranji.

Prekinuta je tradicija za vrijeme Domovinskog rata, ali odmah po mirnoj reintegraciji nastavljena. "Pamtimo 11. rujna 2011., (taj dan se dogodio i teroristički napad u SAD-u) kada smo se vratili u Lovas. Odnosno kada je održan i tada poznati Dan polja sa završetkom u hotelu Dunav u Vukovaru", rekao je Đuro Lukić, direktor marketinga navodeći da se danas, kada je došlo do određenih organizacijskih promjena, otvorio prostor i za selo Tovarnik.

"Danas su sela Lovas i Tovarnik naše područje gdje se proizvodi sjeme i rade pokusi", istaknuo je Lukić koji je i svjedok tih vremena i razvoja suradnji ovih naših tvrtki.

Koliki je značaj kultivara zagrebačkog instituta na području istočne Hrvatske, možda najbolje govore stihovi Ive Oršolića iz Županje: "Nek se danas čuje, nek se vidi, što su BC hibridi, siju se širom Slavonije, Baranje i Srijema i sigurno boljih nema". Kako je bilo na Danu polja, zavirite i u galeriju ove tvrtke.