Dan polja BC kukuruza i soje: Zavidni rezultati unatoč suši

Dan polja BC hibrida kukuruza i sorata soje, na kojem se okupilo oko 150 proizvođača te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Zagrebačke županije kao i poslovni partneri iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Kosova i Makedonije, održao je Bc Institut u Rugvici. Bila je to prilika i za osvrt na godinu i stanje svih strnih ratarskih kultura, pogotovo kukuruza i soje, koji su se ovog ljeta našli na udaru vremenskih neprilika.

"Dan polja važan je za sjemenarsku kompaniju jer nam pruža mogućnost prezentacije rezultata oplemenjivanja novih hibrida kukuruza i soje, što je višegodišnji proces. Nove hibride stvaramo za naše korisnike, bilo što se tiče povećanja uroda, otpornosti na bolesti ili poboljšanja kvalitete", kazao je uvodno dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta koji nagodinu slavi 125 godina postojanja te 75 godina rada na oplemenjivanju biljaka.

Zavidni rezultati i pored stresnih uvjeta proizvodnje  

Prema njegovim riječima, premda su se visoke temperature i suša negativno odrazili na usjeve, prije svega na jare kulture, kukuruz i soju, njihovi su hibridi i u takvim stresnim uvjetima pokazali zavidne rezultate. Kod žitarica tako imamo proizvođače kao što je Josip Spudić iz Karlovačke županije, koji ima urode pšenice od 14 tona po hektaru te dosta proizvođača čiju su urodi od 10 do 11 t/ha.

"Naš izvoz sjemena BC hibrida kukuruza smo povećali u dvije godine za 65 posto, a prihode tvrtke za 20 posto što će rezultirati uspješnom poslovnom godinom. Ove smo godine prodali i više soje, s 200-300 tona došli smo na 2.000 te postali lideri u segmentu tržišta njenog sjemena", istaknuo je dr.sc. Ikić navodeći da izvozna tržišta ove domaće tvrtke čini 20-ak zemlja. Pored članica EU-a, tu su i neka nova poput Kine, Gane, Kazahstana...

Jedine domaće sorte zobi i pira

S obzirom da se sjetva strnih žitarica nalazi pred vratima, potrebno ju je, naglasili su, obaviti u optimalnim rokovima kako bi iduće godine imali što bolju žetvu.

Direktorica komercijalnog sektora dr.sc. Katarina Jukić od šest sorata pšenice Bc Instituta, a povodom najvažnije jesenske sjetve, izdvojila je njihove tržišne perjanice. To su BC Anica, koja se pokazala kao najbolja sorta u regiji, BC Opsesija kao najrodnija sorta u Hrvatskoj i BC Ljepotica kao najbolja BC brkulja.

"Visoki prinos pratila je i izvrsna kvaliteta zrna te smo BC ozime pšenice najčešće spominjali u kontekstu premium, prve i druge klase kvalitete", napomenula je.  

S druge strane, BC sorte zobi i pira, čuli smo, jedine su domaće ozime sorte na tržištu. Naime, Bc institut je 2014. godine krenuo u proizvodnju ovog sjemena. Zadnjih godina je plasman sjemena strnih žitarica povećan preko 80 posto. Kod soje su udvostručili prodaju u posljednje dvije, tri godine. Inače, četvrtina hrvatskih polja je zasijana BC hibridima.

S predstojnikom njihovog Zavoda za kukuruz dr.sc. Mirkom Jukićem, obišli smo veliko pokusno polje kukuruza na kojem je ukupno 23 hibrida, što starihji, što novih odnosno eksperimentalnih.

Kvaliteta zrna i crvena boja, kaže on, su ono po čemu su BC hibridi prepoznatljivi na tržištu, te sukladno tome nose oznaku "Crveni kukuruz". Crvena boja potječe od visokog sadržaja karotenoidnih pigmenata i prvi takav hibrid koji se pojavio na tržištu bio je legendarni Pajdaš (FAO 490-kvalitetan zuban), a njegova prodajna dominacija na hrvatskom tržištu traje već punih deset godina, gdje je isto toliko puta osvajao priznanje Zlatno sjeme HAD-a. "Osim što je najprodavaniji hibrid kod nas, vrlo dobro se prodaje i u drugim zemljama, posebno onim u našem okruženju", kazao je Jukić.

Smjena generacija hibrida kod kukuruza 

Istaknuo je da je BC323 najpopularniji novi hibrid u zadnje tri godine, a karakterizira ga sve što moderan uzgoj zahtijeva: stabilan i rekordan prinos, brzo otpuštanje vode, odličan rani porast, izvrsna tolerantnost na sušu i srednje velik klip dobro pokriven komušinom. O njegovim prednostima dovoljno govori rezultat iz Međimurja od rekordnih 20,02 tona po hektaru iz 2019. godine

Na pokusnim poljima vidjeli smo smjenu generacija kod kukuruza, a slično je Bc Institut napravio prije nekoliko godina kod ozime pšenice jer novi hibridi, kao što su BC415, Agram, Instruktor, Majstor, po svojem potencijalu i mogućnostima zaslužuju da im se da prilika i da zamjene određene starije. "Tako je novi kralj silaže – BC747, dok je donedavno to bio BC678, kojeg je u Lovasu pobrano 76,3 tone silažne mase po hektaru", napominje Jukić. Naravno, tu je i novi proizvod Bc Instituta na tržištu od ove godine Izidor, iz linije zdravih obroka. Riječ je o novom brendu vrhunskih kukuruznih proizvoda odnosno ponudi bijele i žute palente, brašna, kokica različitog okusa...   

Vidjeli smo da naša domaća tvrtka ima široku ponudu različitih hibrida, od najranijih iz FAO grupe 200 do najkasnijih iz grupe 700. Primjerice, hibrid Panon popularan je u Mađarskoj, a otporan je na lom i polijeganje, testiran u gustim sklopovima, što znači 80.000 biljaka po ha. I hibrid Instruktor ima guste sklopove te visoke prinose, dok je hibrid BC572 prepoznat na talijanskom tržištu, gdje se koristi za dječju hranu jer je otporan na mikotoksine, što je ključno u prehrani ljudi.  

Nadalje, vidjeli smo hibrid Agram, koji se nalazi na prijelazu iz grupe 300 u 400, krasi ga visoka stabljika, uspravan list, nisko položeni klipovi sa 16 redi zrna u tipu zubana. On daje rekordne prinose u FAO grupi 300.

Kako smo čuli, OPG Josip Spudić iz općine Barilović u Karlovačkoj županiji dvostruki je rekorder po prinosima: pšenice između 11,6 i 14,8 t po ha ove godine i kukuruza BC415 od čak 20,7 t po ha prošle godine. Obitelj Spudić, a u Rugvici smo upoznali oca Ivana i sina Josipa, se bave ratarstvom na 50 ha zemlje, od čega najviše imaju kukuruza na 27 ha, te stočarstvom gdje dio mlijeka od 30 goveda predaju u otkup. Ujedno imaju i tov junadi i bikova te siranu.

"Inače, kad govorimo o hibridu BC415, riječ je o našem najrodnijem hibridu u posljednje tri godine, za kojim je interes pokazan i u Kini, gdje smo ga također testirali, ali ne samo tamo", otkrio je dr.sc. Jukić.      

Predstavljeno šest sorti soje

Direktor sektora marketinga Đuro Lukić predstavio je šest sorti soje; Pedro, Bahia, Ascasubi, Amma, Zlata i Buga. Komercijalno gledano, sve su one dobro primljene, ali istaknuo je sortu Pedro, koja je najtraženija na domaćem tržištu, prvenstveno zbog uroda i kvalitete. Sorta Pedro je sijana u Rugvici početkom travnja, normalno je dozorila i požeta je kao sjemenska s vlagom od 11 posto.

Bila je ovo, čuli smo, nepovoljna godina i za soju čiji se prosječni urod u RH ove godine očekuje od tri tone po ha, dok je prošle godine bio blizu 4 t po ha u sjemenskoj proizvodnji, a negdje čak i 6 t po ha. No, ove godine je bilo nekoliko toplinskih udara, a dva takva su se čak i spojila, što je osjetno smanjilo urod na nekim područjima na samo 1,5 t po ha. "Rezultati uroda iz Slavonije pokazuju da naše sorte soje i u takvim uvjetima daju 200-500 kg veće urode", napominje Lukić. Uz to, one ne zahtijevaju termičku obradu, a odskaču i nutritivnom vrijednosti kod većine načina primjene u hranidbi stoke, bilo goveda ili svinja.

Nadalje, pokazalo se da je sorta Bahia najranija (0), a ostale su malo kasnije, uključujući i Pedra odnosno na razini su srednje ranih sorata (0-I). "Amma se pokazala po potencijalu rodnosti kod naših partnera u Italiji najzanimljivija, jer je čak i nešto bolja od Pedra u nekim pokusima. No, tek treba vidjeti njezine veće tržišne potencijale, iako smo posljednjih godina utrostručili njezinu prodaju", zaključuje Lukić.

Na Danu polja, ravnateljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, dr. sc. Jelena Đugum, izaslanica ministrice Marije Vučković, kazala je da su u završnoj fazi pripreme natječaja za tip operacije 4.1.1., koja će biti objavljena u listopadu, a na koju se mogu javiti sjemenarske kuće što se tiče potpora, kao i na podmjeru 10.2, koja se odnosi na očuvanje sjemenarske proizvodnje. Dodala je da je u tijeku drugo čitanje Zakona o sjemenu, koje će zaštititi domaću proizvodnju kao i doprinijeti razvoju sjemenarske proizvodnje.