Ovogodišnji prinos industrijske konoplje kod Dalibora Horčičke dosegnuo je jednu tonu!
Na gospodarstvu Dalibora Horčičke u Međuriću prisustvovali smo žetvi industrijske konoplje. Dalibor Horčička nekoliko se godina bavio prijevozom robe kamionima u sklopu svoje tvrtke Horki d.o.o. no u zadnje vrijeme se fokusirao na poljoprivredu.
"Gospodarim sa 200 ha. Opredijelio sam se na industrijsku konoplju (105 ha), ali i na kamilicu (60 ha) i pir (20 ha), ostatak su obične kulture poput žitarica", informirao nas je Dalibor Horčička.
Biljka, koja nije tako česta na našim poljima i za koju raste interes počela ga je zanimati prije tri godine, kada je posijao prvih 51 ha industrijske konoplje. "Prvu godinu sam 27 ha zaorao i na 24 ha je bio slab urod. I to zbog toga jer sam dovezao nekvalitetno sjeme iz Mađarske. Druge godine sam sjeme dovezao iz Slovenije i posijao 36 ha i ove treće godine imam 105 ha konoplje". Njegova polja konopljese nalaze u Međuriću i okolnim selima.
Glavni čimbenik koji je ove proizvođače privukao ovoj rijetkoj biljci svakako je cijena 1-2 eura/za kg sjemena. Prednost je, da konoplja nema značajnih štetnika i izvlači štetne tvari i teške metale iz zemlje, pa služi za obnovu tla. "Od prošle godine sam u ekološkoj proizvodnji, jer na tržištu se traže eko proizvodi", doznali smo od Dalibora Horčičke kojem je u interesu proizvodit isplative kulture, ne samo industrijsku konoplju, ali i kamilicu i pir. Kada tome dodamo i uzgoj četrdesetak slavonskih crnih svinja vidimo, da je OPG Dalibora Horčičke svoju proizvodnju zaokružio.
"Za proizvodnju konoplje se mora tražiti dozvola Ministarstva poljoprivrede, mora se navesti sorta konoplje, količina sjemena, parcela mora biti upisna u ARKOD, a potrebna je i potvrda o nekažnjavanju za zloupotrebu opojnih droga od policije. Sijačicom za pšenicu sijemo sorte Fedora 17, Santhica 27 i Futura 75.
Dopušteno je sijati samo sorte konoplje sa EU sortne liste. Prethodna kultura bila je kamilica, soja i pšenica. Konoplja se sije početkom lipnja i to 30 kg/ha. Ove godine je prinos 1.000 kg sjemena/ha, što je izvanredno, tako da očekujem i dobru zaradu", saznali smo od poljoprivrednika.
"Agencija ministarstva za poljoprivredu uzima u toku vegetacije uzorke konoplje, da ne bi biljka imala veći postotak nego dozvoljenih 0,2 % THC (glavna psihoaktivna tvar), kod indijske konoplje je to više nego 20%. Kada bi postotak bio veći, sav urod bi se morao uništiti. Probleme sa bolestima i štetnicima nisam imao. Nisam u nikakvoj udruzi, nitko mi ne daje savjete. Sve radim isključivo sam", saznali smo od četrdesetogodišnjaka Dalibora Horčičke. Kod konoplje se u Hrvatskoj koristi samo 20-30 cm gornjeg dijela više nego 4-5 metra visoke biljke, koja je tako gusta, tako da nema zakorovljenosti, stoga se ne mora prskati protiv korova, pojašnjava Dalibor.
"Od jednog dijela roda očekujem, da ću dobiti 600 litara ulja. Konoplju na preradu vozim u Zagreb. Jedan dio sjemena ću ostaviti za prodaju u Njemačku i Dansku. Suhe i očišćene sjemenke se na suhom mjestu mogu čuvati 2-3 godine", kaže Dalibor, koji ima u planu nabaviti i svoju vlastitu prešu za ulje.
Sav urod (uključujući cijelu stabliku) je trebao ići u Sloveniju, ali ništa od toga, kaže. U Sloveniji se za razliku od Hrvatske može prodati i donji dio stabljike, koja se koristi u građevini. Ova čudesna biljka zeleno zlato se u Hrvatskoj smije proizvoditi od 2012. godine i površine se stalno povećavaju.
Vegetacija konoplje traje 90-120 dana. "U Međuriću i okolici se proizvodnjom konoplje bavi nekoliko gospodarstava", rekao je Dalibor, koji je u vrijeme našeg posjeta kombajnirao konoplju kombajnom za žitarice uz potrebna podešavanja vjetra i sita: "Žanje se dok je biljka još zelena, a većina sjemenki u klasu je zrela. Zbog toga što je stabljika konoplje žilava, kombajn se često zaštopava."
OPG Horčička ima i specijalni kombajn za žetvu konoplje koji je Dalibor sam preuredio. Donji dio konoplje se poslije vršidbe malčira i ostaci korijena, koji može prodrijeti do 140 cm, se zaoru. U Hrvatskoj se konoplja nažalost ne može prodati, nije osigurano tržište, plasman niti otkup. Mogućnosti prerade stabljike su višestruke - drvenasti dio dobro upija vlagu, koristi se za izradu izolacijskih ploča u građevini, rade se od njih briketi i slično. Vlaknasti dio može poslužiti za izradu papira, užadi, odjeće i obuće. Odjeća od konoplje traje godinama. Prve levisice su bile napravljene od konoplje.
I što se na polju događa poslije berbe? "Kad skinem konoplju pripremam zemlju za sjetvu kamilice koja se sije u listopadu i studenom. Ove godine ću kamilicu posijati na površini od 150 ha. Sav prinos ide za Njemačku. Sa cijenom 10-20 kn/kg sam zadovoljan, ona ovisi o kvaliteti." I Dalibor Horčička kao i svi ostali proizvođači konoplje nadaju se, da će se i u Hrvatskoj donijeti zakon, koji bi omogućio koristiti cijelu biljku od koje se u svijetu proizvodi više od 25.000 vrsta proizvoda.
"Prinos konoplje sam prijašnjih godina vozio na sušenje u Viroviticu. Zbog smanjenja troškova prijevoza smo se odlučili graditi vlastitu sušaru kapaciteta 800 m2. Sušara je u procesu gradnje. Bit će tu 20 boksova za sušenje industrijske konoplje i kamilice, jedan veličine 40 kvadrata."
Fotoprilog
Tagovi
Autorica