Čuvaju zemlju i šire plodored na tisuću hektara

Tvrtka Poljoprivreda Lipik d.d. iz Lipika jedna je od uspješnijih poljoprivrednih tvrtki na području Požeško-slavonske županije. Do Domovinskog rata imala je oko 370 zaposlenih i oko 3.500 ha obradivih površina, a sada njih tridesetak obrađuje 1.000 hektara zemlje.

"Kroz ostvarenje programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta ostali smo bez većih površina, a i ove koje sada obrađujemo, nisu naše vlasništvo, za njih imamo ugovor o privremenom raspolaganju na rok od 5 godina, tako da radimo u dosta velikoj neizvjesnosti", kaže ing. Željko Viboh, direktor tvrtke koja u svom vlasništvu ima samo desetak hektara.

Unatoč neizvjesnom statusu naš sugovornik ističe da u proizvodnji postižu dobre rezultate, ali i da o stanju zemlje vode veliku brigu, da je ne iskorištavaju u negativnom smislu. Koliko god im to financijska situacija dozvoljava ulažu u uređenje zemljišta, odvodnju, kalcizaciju i druge mjere poboljšanja strukture. Najvažnije poslove: oranje, pripremu zemljišta, gnojidbu, zaštitu i žetvu nastoje obaviti u optimalnim rokovima i po načelima integrirane poljoprivrede.

Velika neizvjesnost sa državnom zemljom

"Jako nam je važno da sačuvamo kvalitetu zemlje, njezinu dobru strukturu, redovito radimo analize i prilagođavamo agrotehniku. Zato sam siguran da će nakon isteka ugovora o petogodišnjem zakupu ugovora ona biti još bolja pa ako ju i ne budemo više radili, netko će imati dobru zemlju. No, nadam se da se to neće dogoditi, zato ju i čuvamo i brinemo o njoj kao dobri gospodari", kaže ing. Viboh, nadajući se da će i nakon novih natječaja gospodariti i proizvoditi na tim površinama.

Lipičani proizvode glavne ratarske kulture: uljanu repicu, pšenicu, pivarski ječam, šećernu repu, soju, kukuruz, manje površine zobi, a počeli su i kamilicu.

"U kamilicu smo krenuli jer smo tražili profitabilniju kulturu, a koja traži manja ulaganja. Prošle godine pod tom ljekovitom biljkom imali smo 30 ha, bila je jako dobra, ubrali smo ju osušili i prodali sve pod prvu klasu. Ostvarili smo odličan prinos od oko 600 kg po hektaru i time smo jako zadovoljni. Jesenas smo udvostručili površine pod kamilicom, posijali smo 60 ha, pojačali smo tu proizvodnju", ističe ing. Viboh, nadajući se opet dobrim rezultatima.

U postrnoj sjetvi 10 tona kukuruza po hektaru

Kamilica je Lipičanima zanimljiva i zbog toga što se rano skida, već krajem svibnja, pa omogućuje pripremu zemljišta i za drugu, tzv. postrnu sjetvu, i ostvarivanje dvije žetve godišnje.

"Lani smo nakon berbe kamilice 1. lipnja posijali kukuruz iz grupe zrenja 200 300, godina je bila dobra, kukuruz je sazorio, kombajnirali smo ga 20. studenog i ostvarili prinos od čak 10 tona zrna po hektaru sa vlagom od 23%. Pomalo nevjerojatna priča, ali, eto, na našu sreću, ostvarilo se. Istina, bila je to idealna godina, u svojih 28 godina koliko radim u poljoprivredi, ne sjećam se takvih pogodnih godina za postrne usjeve", kaže direktor poljoprivrede Lipik. I ove godine nakon skidanja kamilice posijat će kukuruz, a hoće li i koliko uspjeti uvelike ovisi hoće li u najkritičnijim ljetnim mjesecima biti kiše.

Zadovoljan je i prinosima ostalih kultura koje su ostvarili prošle godine, ali je jako nezadovoljan niskim otkupnim cijenama, osobito pšenice, naše najvažnije krušarice. Zato su jesenas smanjili površine sa uobičajenih 200-220 hektara, koliko smi sijali ranijih godina, na 70 hektara.

Širit će tov junadi

"Mi ne možemo proizvesti pšenicu po cijeni od 85, 90 lipa, za druge ne znam. Za nas, koji u povoljnim godinama postižemo prinose od 60, pa maksimalno do 7 tona po hektaru, to je nerealna i nenormalna cijena. Nažalost, niska otkupna cijena pšenice utjecala je i na nižu cijenu pivarskog ječma, inače dobre i nešto zahtjevnije ratarske kulture", upozorava ing. Viboh, napominjući da upravo iz tih razloga idu i na proširenje plodoreda i nove proizvodnje.

Tako su, primjerice, obnovili jednu farmu za tov junadi, čime se tvrtka bavila prije Domovinskog rata. Nekad su, kažu, u kooperaciji imali svinjogojske i farme za tov junadi, a sada u jednom turnusu koji traje 8-10 mjeseci, tove 120 junadi.

Na vlastitim površinama proizvedu glavninu hrane za tov, za sada nemaju problema s isporukom junadi pa planiraju proširenje tova na 500 do 700 junadi u jednom turnusu. No, za tu farmu trebaju novu lokaciju.

Iako više nemaju klasičnu kooperaciju sa selom koja je bila razvijena prije Domovinskog rata od poljoprivrednih gospodarstava otkupljuju sve proizvode koje ponude: pšenicu, uljanu repicu, soju, kukuruz, a budući da imaju velike skladišne kapacitete, mogu ponuditi i usluge skladištenja.

Kukuruz za bioplinsko postrojenje

Direktor Viboh ističe da će na pedesetak hektara godišnje proizvoditi i silažni kukuruz za novoizgrađeno bioplinsko postrojenje u Gaju tvrtke North-tec Consult za koju su već jesenas isporučili prvu količinu silaže.

"Potpisali smo ugovor za narednih 14 godina, sa zajamčenom cijenom koja prema ugovoru ne bi smjela biti niža. Vrijedno je istaknuti da će nam vraćati dio digestata, ostatci od prerade biomase, organske tvari koju ćemo koristit za poboljšanje naših poljoprivrednih površina.

Za silažu ćemo sijati visokorodne kukuruze iz grupa zrenja 500, 600. Na površinama koje ćemo sijati u optimalnim agrotehničkim rokovima očekujemo prinose od 50 do 60 tona silaže po hektaru. Silažni kukuruz sijat ćemo i na površinama na kojima ćemo skidati kamilicu", govori ing. Viboh o novim planovima.

U Poljoprivredi Lipik žele zaokružiti proizvodnju, uz raznoliku ratarsku, proširiti i stočarstvo, na poljoprivredne poljoprivredne površine vratiti i organsku gnojidbu, proširiti i osuvremeniti strojni park.

Obnova i revitalizacija kompleksa Ergela

Zahvaljujući posljednjim investicijama ta tvrtka sada raspolaže kvalitetnim strojevima i kapacitetima za obradu, žetvu i sušenje. Lani su prošli na natječaju za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. Pred Novu godinu dobili su odluku o sufinanciranju projekta vrijednog 1.700.000 kuna, s povratom od 70%, za kupnju traktora, prskalice, kvalitetnog rasipača sa dobrim uređajima da se što manje zagađuje okliš i stroja za reduciranu obradu tla.

Zbog ušteda na energiji i racionalizacije lani su izgradili i novu sušaru za žitarice u koju su uložili 800 tisuća kuna vlastitog novca. Nju sada koriste umjesto sušare stare 37 godina koja je zbog velikog kapaciteta i zastarjele tehnologije trošila jako puno plina. Nova za sada zadovoljava potrebe tvrtke, a napravljena je tako da se može serijski nadograđivati i proširivati. Prostor oko silosa kapaciteta 16 tisuća tona obogatili su i za dvije sušare za kamilicu. Planiraju nabaviti još jednu zbog povećanih površina pod tom kulturom, a ove godine sijat će i uljanu tikvu, pa će sušare biti iskorištene i za sušenje sjemenki.

U Poljoprivredi Lipik pripremaju i projekt obnove i revitalizacije kompleksa Ergela koji će kandidirati za sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjena pružanju potpora obnovi i revitalizaciji kulturne baštine.

Foto: Vjeko Hudolin, Ivica Ivančević i Matija Majstorović