Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarstvo
  • 16.06.2019. 12:00

Crnobarac: Prevencija i mere zaštite bile su ključne za očuvanje kvaliteta ratarskih proizvoda

Efekat zaštite ove godine bio je ključni faktor za očuvanje kvaliteta ostvarenih prinosa u ratarskoj prozvodnji od velikih poplava i padavina, objašnjava za Agroklub profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jovan Crnobarac.

Foto: Depositphotos/boyan1971
  • 219
  • 23
  • 0

Profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jovan Crnobarac naglašava da su jedino poljoprivrednici koji su uradili pravovremenu zaštitu jarih useva uspeli da sačuvaju svoje useve i što je, ističe, još važnije, da u tim prinosima zadrže kvalitet.

Velike padavine dovele do slabijeg ukorenjavanja biljaka

Prema njegovim procenama, izuzetno visoke padavine uticale su na to da se biljke slabije ukorenjavaju s obzirom na to da su imale već dovoljnu količinu vode u korenu. To je dalje, kako kaže, dovelo do toga da su one kasnije bile manje otporne na sušu koja se i pojavila upravo sada.

"Još uvek ima vlage u zemljištu, ali će biti problematično ukoliko se ove visoke temperature nastave u dužem periodu s obzirom na to da je korenov sistem veoma plitak, tako da neće biti u stanju da koriste tu vodu iz dubljih slojeva. To je jedna od zebnji koje moramo imati na umu“, upozorava Crnobarac.

Nedovoljna količina kiše najviše uticala šećernu repu

Kako objašnjava, na neke useve, kao što je šećerna repa, više je uticao nedostatak padavina u vreme setve nego prolećne kiše.

"U periodu kada je trebalo posejati šećernu repu, nije bilo dovoljno kiša što je dovelo do toga da su poljoprivrednici sejali u suvo zemljište. Šećerna repa nije uspela da dočeka kišu koju smo imali krajem aprila tako da je moralo doći do njenog presejavanja, kaže Crnobarac.

Drugi usevi, kao što su kukuruz, a zatim i suncokret i soja se seju kasnije, te su oni dobili blagovremeno potrebnu kišu. Stoga je kod njih bilo i relativno dobro nicanje. Međutim, dug period intenzivnih padavina i istovremene niže temperature, nisu bili povoljni za dalji razvoj ovih kultura. Kod kukuruza i soje, kaže profesor Crnobarac, to je uticalo na veoma sporije razviće u odnosu na neko prosečno stanje useva, tako da su se sporije razvijali za razliku od suncokreta i šećerne repe kojima, kako on objašnjava, niže temperature nisu pravile smetnju.

Međuredna kultivacija neophodna mera

Profesor Crnobarac kaže da je posle velikih padavina prvo trebalo uraditi međurednu kultivaciju kod useva. Po njegovim rečima, na taj način će se vlaga sačuvati u zoni korena. Kako objašnjava, posle intenzivnih padavina pojavi se pokorica koja, upozorava, u značajnoj meri doprinosi bržem isušivanju zemljišta odnosno gubitku te vlage.

"Preporuka je da se odmah uradi ta međuredna kultivacija, da se razbije pokorica. Tom operacijom se u isto vreme suzbijaju propušteni korovi od strane herbicida, mada su generalno herbicidi ove godine imali zadovoljavajući efekat pogotovo oni koji su primenjeni posle setve, a pre nicanja," kaže Crnobarac dodajući da je posle primene herbicida bilo dovoljno padavina za aktivaciju tako da je, po njegovim rečima, efekat bio dobar. Poručuje da je, što se tiče jarih useva, upravo momenat da se uradi ta međuredna kultivacija.

Kiše stvorile povoljne uslove za razvoj bolesti kod biljaka

Objašnjava da su uslovi za razvoj bolesti kod strnih žita ove godine bili povoljni zbog proteklog kišnog perioda, ali podseća da ovaj problem neće imati poljoprivrednici koji su na vreme uradili zaštitu pšenice dodajući da je upravo taj efekat zaštite došao do izražaja ove godine kada je u pitanju očuvanje kvaliteta ostvarenih prinosa.

"Zaštitu je trebalo uraditi u periodu cvetanja pšenice. Tada su bili ti kišni uslovi. Oni koji su pratili situaciju mogli su da pronađu određeni dan kada je to trebalo uraditi. Kod primene svih agrotehničkih mera, a posebno kod primene zaštite bilja bitno je da se vidi kakva je situacija na terenu. Ne postoji neki konkretan recept nego je potrebno da se, u zavisnosti od uslova i pojave, to predvidi i blagovremeno primeni," kaže Crnobarac. Navodi da, ukoliko se sa tim zakasni, bolesti mogu odneti najveći deo prinosa.

Sklerocinija je prva bolest koja se može pojaviti kod suncokreta i soje u vlažnim uslovima. Kod pšenice najveći problem predstavlja fuzarioza klasa, upozorava profesor Crnobarac.

"To su bolesti koje u ovom momentu mogu da naprave štetu. Međutim, ratarska proizvodnja se razlikuje od drugih upravo po tome što se na tom manjem stepenu koristi zaštita i hemijski tretman od obolenja s obzirom na to da su to ogromne površine i da to uglavnom nije ekonomski opravdano. Protiv sklerocinije nema praktično hemijskih efikasnih tretmana nego se pravilna zaštita zasniva upravo na tom plodoredu, to je ekonomski isplativa zaštita," navodi Crnobarac.

Mere zaštite od bolesti

Prva integralna mera zaštite kada su u pitanju bolesti je pravilan plodored odnosno smena useva. To podrazumeva prekidanje ciklusa razvoja razmnožavanja prouzrokovača obolenja. "Time se, u značajnoj meri, smanjuje brojnost odnosno mogućnost pojave patogena bez obzira na to kakvi će uslovi biti," savetuje profesor Crnobarac.

"To je jedna od agrotehničkh mera koja ne zahteva nikakva finansijska ulaganja, ali je stvar prevencije. Kad se govori o proizvodnji na otvorenom polju, to je fabrika pod vedrim nebom i ne može da postoji kontrola svih faktora nego naši proizvođači moraju da znaju da je sve u prevenciji i u nekom višegodišnjem iskustvu," kaže ovaj profesor.

Grad jedna od većih opasnosti za useve

Obilne padavine u nekim delovima naše zemlje donele su i grad sa sobom koji u velikoj meri može da ošteti useve. Koliko su usevi uništetni ovom elementarnom nepogodom zavisi od intenziteta padanja i dužine trajanja, od faze razvoja biljke kao i od konstitucije useva.

"Generalno, kada se govori o gradu moramo imati na umu da je najsigurnije to da se uradi osiguranje od šteta od grada. U nekoj intenzivnoj proizvodnji proizvođači ne mogu sebi dozvoliti taj rizik gubitka prozvodnje koji grad može da učini. Ja preporučujem da se ukalkulišu ti troškovi od osiguranja s obzirom na današnji nivo visokih ulaganja jer ukoliko grad uništi useve, to je ekonomski udar za tu firmu odnosno pitanje je dalje proizvodnje", kaže Crnobarac.

On ističe da u tome proizvođačima dosta pomaže država kroz subvencije za osiguranje tako da je trošak poljoprivrednika za sprovođenje ove agrotehničke mere, po njegovom mišljenju, znatno manji. Naglašava da se usevi od grada ne mogu u potpunosti zaštititi, ali ističe da je ovo osiguranje jedan od načina da se stabilizuje ekonomija odnosno proizvodnja.

Nagle promene u temperaturi najveći problem klimatskih promena

Kao najveći problem kod klimatskih promena, profesor Crnobanjac ističe to što su iz godine u godinu sve nagliji prelazi iz ekstremno hladnih uslova u esktremno visoke temperature.

"Imamo preterano padavina pa onda uopšte nemamo padavine, imamo sušne godine pa onda imamo vlažne godine, tako da u takvoj raznolikosti proizvođači moraju da se prilagođavaju i da amortizuju to što je nepoznato. Ima tu dosta mogućnosti od izbora useva, da li ćemo sejati samo jare useve koji su produktvniji i koji su najčešće ekonomski isplativiji ali je problem što su ti usevi u delu godine kada je mnogo veća mogućnost pojave suša i mnogo su riskantniji," kaže Crnobarac.

On ukazuje na to da se ozimi usevi razvijaju u delu godine kada su povoljniji vremenski uslovi objašnjavajući da je tada manji rizik od negativnih efekata suše. Poručuje da je to jedna od mogućnosti o kojima treba razmišljati.

Bolje manji profit, ali sigurna zarada

U poljoprivredi nije jedini kriterijum visina profita nego i profitabilnost proizvodnje. Možda je bolje ići na manji profit, ali sa adekvatnom strukturom i učešćem, savetuje Crnobarac. Ističe da postoji čitav niz agrotehnickih mera kojima se mogu amortizivati ti ekstremi do kojih dolazi

"Od izbora vrste kod jarih useva, izbora hibrida, adekvatnog đubrenja, adekvatne gustine setve, sve su to neke agrotehničke mere kojima se može na neki način preduprediti ta nepoznanica esktremnih vremenskih uslova. Dakle, bitno je kod ozimih i jarih useva obezbediti veću stabilnost odnosno proizvodnju," kaže ovaj profesor.

On naglašava da nije dobro štedeti u inputima jer će, upozorava, u tom slučaju i profit poljoprivrednicima biti dosta manji. Savetuje poljoprivrednike da moraju da prate sva najnovija dostignuća jer upravo ta dostignuća, ističe, u najvećoj meri smanjuju troškove i povećavaju efikasnost. Objašnjava da su to nijanse koje na visokom nivou proizvodnje mogu da daju dodatno povećanje i stabilnost prinosa ukazujući da je praćenje novih dostignuća nauke sigurno, po njegovim rečima, jedna od garancija unapređenja proizvodnje.


Tagovi

Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu Jari usevi Ozimi usevi Padavine Ratarstvo Herbicidi Sklerocinija Prevencija Grad Subvencije Klimatske promene Suša Jovan Crnobarac


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.