Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Otkupna cena pšenice
  • 27.06.2022. 16:00
  • Južnobanatski okrug, Vojvodina, Padina, Pančevo

Cena pšenice poznata, ali je neodgovarajuća - šta je dovelo do toga?

Pavel Petrovič iz Padine podržava kolege iz Požarevca ističući da je otkupna cena pšenice nezadovoljavajuća u odnosu na to koliko je novca utrošeno za gorivo, prihranu i seme sa ovogodišnjim poskupljenjima. Međutim, postoji objašnjenje zašto je ona "samo" toliko.

Foto: Pavel Petrovič
  • 12.186
  • 1.052
  • 0

Žetva pšenice ranih sorti je već počela u srednjem Banatu, a vrlo brzo će i u ostalim delovima zemlje. Direktorka Udruženja "Žita Srbije" Sunčica Savović za Agroklub kaže da se ove godine, sa 621.000 ha koliko je zasejano pod ovom kulturom, očekuje najmanje tri miliona tona roda.

"Mi u ovom trenutku smo sasvim sigurni da će prinosi na nivou zemlje biti između 4,8 i 5,2 tone po hektaru", kaže Savovićeva.

Silosi puni, izvoz nemoguć

Odluke Vlade o zabrani, pa onda o kvotama za izvoz unela je pometnju na tržištu žitarica i donela probleme mnogim izvoznicima, ali i proizvođačima i skladištarima. Naša sagovornica nam otkriva da je za mart, april i maj izvezeno skoro 290.000 tona (289.246 t) pšenice i brašna preračunatog na zrno. U međuvremenu, stvorili su se viškovi, odnosno silosi nisu oslobođeni pravovremeno za priliv novog roda.

Očekujemo najmanje tri miliona tona zrna, kaže Savovićeva (foto: J. Kuzmić)

"Uveliko smo zakasnili za bilo kakvo rešenje da naši silosi ne budu prepuni. Ono što bi država mogla da uradi, to je da preko Direkcije za robne rezerve izađe i kupi količine koje bi morale da budu merene u stotinama hiljada, a ne desetinama hiljadama tona, u ovom situaciji", kaže i ističe da novu tržišnu godinu počinjemo sa zalihama koje će biti veće od 700.000 tona.

Skladišta puna, mešanje sa novim rodom - uslov za pojavu štetočina?

A mešanje starog i novog roda pšenice može da prouzrokuje da dovede do pojave štetočina.

"Taj najveći odliv izvoza nije moguće izvesti tempom na koji smo navikli zbog nedostatka barži. Dve velike brodarske kompanije povukle su se u potpunosti sa našeg dela Dunava. One dostupne su unapred bukirane za jul i poprilično za avgust. Naprosto, nemaju gde da se plasiraju ostale količine pšenice za izvoz."

Kvalitet zrna upitan?

Mladi ratar iz Padine Pavel Petrovič je ove godine posejao hlebno zrno na približno 21 ha. Zemlju obrađuje sopstvenom mehanizacijom, a takođe uzima i oko 40 ha u zakup na kojoj najčešće uzgaja pšenicu, kukuruz i suncokret.

"Sa ovogodišnjim prinosom nisam imao problema, osim suše naravno. Pšenica je prskana dva puta, te stoga nije bilo većih problema sa bolestima", kaže padinski ratar i dodaje da je povremena kiša koja je pala u zadnjih nekoliko nedelja pogodovala kulturi, ali da to nije popravilo situaciju u nekoj većoj meri.

Skladišta puna, može doći do mešanja starog i novog roda (foto: Đ. Lalić)

Pojedini ratari iz šumadijskog i kolubarskog regiona žalili su se na "prazne klasove", što je dodatna briga za ove ratare oko kvaliteta pšenice. Međutim, Savovićeva naglašava da u situacijama suše do izražaja dolazi adekvatna i pravilna upotreba svih agrotehničkih mera, kao i to da poskupljenje đubriva i drugog repromaterijala dovodi u pitanje setvenu pripremu, pa sada i kvalitet zrna. Preliminarne analize "Žita Srbije" ukazuju na to, da neće biti problema sa kvalitetom.

Šta je potreba, a šta mogući ishod?

Ove godine Patrovič očekuje rod hlebnog zrna od približno pet tona po hektaru pa stoga svakodnevno prati situaciju sa otkupnom cenom i naznake eventualnih poboljšanja.

"Ove godine je suša takođe uzela deo roda, kao i prošle godine. Još nam i obaraju otkupnu cenu. U Mađarskoj i Rumuniji dostigla je 52 din po kilogramu, zbog čega je kod nas drastično niža? Ne razumem zaista", kaže Petrovič koji smatra da ona za ječam mora da bude minimum 40, a za pšenicu 45 dinara ako ne i više obzirom na stanje u susednim zemljama.

Petrovič smatra da cena pšenice treba da bude 45 dinara najmanje (foto: L. Pribelja)

Sa cenom je nedavno izašla Produktna berza od 38 dinara bez PDV-a.

"Prošle nedelje su kupci proizvođačima nudili akontacione cene, najčešće od 30 do 35 dinara po kilogramu ili konačne sa uračunatim PDV-om od 34 do 37 dinara po kilogramu. Cena pšenice je bila u padu, jer je pratila međunarodno tržište. Dakle, poznata je, ali suština je da proizvođačima ne odgovara", kaže Savovićeva i objašnjava da treba uzeti u obzir i poskupljenje transporta do Konstance.

Varijanta 50:50

Petrovič kaže da će sačekati kolika će biti ponuda te će na osnovu te cene odlučiti hoće li prodati ili će ostaviti na lageru i malo sačekati, pošto nema skladištene kapacitete.

"Najverovatnije će ići varijanta 50:50. Polovinu roda ćemo prodati jer se neke stvari moraju ispatiti, a polovina će ostati na lageru da sačeka nešto bolju ponudu. Iskreno se nadam da će se nešto promeniti", zabrinuto zaključuje naš sagovornik dodajući da ako se visoke temperature budu nastavile da će žetva već krenuti.


Tagovi

Otkupna cena Cena pšenice Pavel Petrović Sunčica Savović Prinos žita


Autorka

Lidija Pribelja

Više [+]

Diplomirani biolog na Prirodno-matematičkom fakultetu, trenutno na master studijama botanike. Zaljubljenik u prirodu i uvek u potrazi za praktičnim i korisnim znanjima. Dopisnica iz Padine koja donosi nove i zanimljive priče iz južnog Banata.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste znali da su za neke od značajnih inovacija u poljoprivredi zaslužne žene? 💡 Njihove vizije unapredile su poljoprivredne prakse, bilo da je reč o održivosti, tehnologiji ili biodinamici. Harijet Vilijams Rasel, Rejčel Karson i Mar... Više [+]