Ambrozija: Invazivna, neuništiva, opasna za uzgajane kulture i ljude, ali i ljekovita?

Ambrozija vodi podrijetlo iz Sjeverne Amerike. U Europu je dospjela krajem 18. stoljeća kada je prenesena sa sjemenom djeteline. Njeno ime potječe od naziva "hrana bogova" koja je davala mladost i besmrtnost. Izuzetno je invazivna i praktično neuništiva. Stvara veliku količinu sitnog sjemena koje ostaje klijavo 40 godina. U poljoprivredi je opasan korov jer uzgajanim kulturama krade hraniva i vlagu.

Razmnožava se sitnim sjemenom

Ova jednogodišnja biljka uglavnom naraste oko jedan metar. Ovisno od uvjeta, biljka ambrozije može biti visoka od 30 do 200 cm i više. Vretenasti korijen prodire duboko ispod zemlje. U istraživanjima je otkriveno da njezin korijen može rasti u dubinu zemlje četiri metra. Stablo je uspravno, razgranato i na presjeku četverokutno. Listovi su usječeni. Gornja strana listova je tamnozelena, dok je donja svijetlozelena. Cvjeta od srpnja do kraja rujna. Duguljasta cvast se sastoji od mnoštva cvjetića.

Razmnožava se sjemenom koje je veoma sitno. Tisuću sjemenki je teško 2,5g, a dozrijevaju tijekom kolovoza, rujna i listopada. Jedna biljka može stvoriti 10.000 sjemenki, a biljke koje se razvijaju u povoljnim uvjetima i 60.000.

Uzgajanim biljkama oduzima hraniva i vodu

Sjeme ambrozije klija tijekom proljeća. Mlade biljke rastu veoma brzo. Za svoj rast troše velike količine biljnih hraniva i vlage iz zemljišta. Od nje stradaju brojne kulture, jer potiskuje druge biljne vrste. Posebno su na prisustvo ambrozije osjetljive žitarice, suncokret, mahunarke, heljda i razno povrće.

Odlikuje ju visok sadržaj gorkih eteričnih ulja zbog kojih je stoka izbjegava jesti. Kvaliteta krmnih hraniva se smanjuje što je veći udio ambrozije u biljnoj masi. Kod mliječnih krava njezina konzumacija mijenja miris i okus mlijeka.

Njezina pelud izaziva alergijske reakcije kod ljudi i stoke. Posebno su djeca osjetljiva na djelovanje peludi koja iritira sluznicu i otežava disanje.

Suzbijanje ambozije

Suzbijanje ovog alergena je zakonska obaveza. U svojoj postojbini ona ima brojne neprijatelje koji usporavaju njen rast, razvoj i širenje, no u Europi ih praktički nema. To joj omogućava da se širi bez problema i zauzima nove površine. Sitne sjemenke lako nosi vjetar, kukci, ptice i ljudi. Tijekom jedne godine može zauzeti novih 20 km prostora. Njezino suzbijanje je težak i dugotrajan posao. Biljke se uklanjaju prije nego što fomiraju sjeme. Mogu se uklanjati mehanički, čupanjem i košnjom. Sjetva biljnih vrsta koje ju potiskuju (vijuk, lisičji repak, lucerna) daju rezultate.

Djetelina, lucerna i vrste sa sitnim sjemenom, koje je slično onome ambrozije, može se potopiti u otopinu kuhinjske soli i vode. Sjeme ambrozije će isplivati na površinu, a ono uzgajanih biljka će potonuti na dno posude.

Što se tiče upotrebe herbicida, treba znati da ona razvija otpornost na njih. Intenzivirana su istaživanja upotrebe insekata u njezinu suzbijanju.

Ljekovitost ambrozije

Ambrozija nije samo štetna biljna vrsta, ona je vrlo ljekovita. Sadrži brojna esencijalna ulja, vitamine, kiseline, aktivne tvari, makro i mikro elemente. U medicinske svrhe se koriste svi dijelovi biljke, osim peludi. Najljekovitija je kada se sakuplja prije cvjetanja.

Koristi se u liječenju temperature, groznice, dijareje, bolesti probavnog trakta, za uklanjanje parazita iz organizma, tretiranja modrica i rana, ublažavanje problema s išijasom. Koristi se za reguliranje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, čak za liječenje brojnih alergija.

Koliko je ljekovita govori podatak da potpomaže stvaranje krvi, regeneraciju eritrocita i leukocita, i tako sprječava pojavu leukemije. Znanstvena istraživanja su dokazala da pomaže u borbi protiv brojnih tumora.

Konzumira se kao čaj ili tinktura o čemu se treba savjetovati s poznavateljem narodne medicine.