Za proizvodnju kukuruza šećerca osim prostorne izolacije, udaljenosti od drugih vrsta kukuruza, važan je i plodored. Stručnjaci preporučuju da se na istoj površini kukuruz šećerac seje tek nakon 2-3 godine. Dobri predusevi za njega su leguminoze i strna žita, dok se setvom ranih hibrida može koristiti i kao drugi (postrni usev) uz mogućnost navodnjavanja.
Na većini poljoprivrednih gazdinstava proizvodnja kukuruza šećerca predstavlja dodatni izvor prihoda. Prednosti te proizvodnje su poznata agrotehnika, jednostavan i lakši način ljudskog rada, te postojanje tržišta za taj proizvod. Međutim, prema rečima diplomiranog inženjera ratarstva Milenka Đurića, provršine za proizvodnju treba opredeliti u odnosu na mogućnosti i resurse pojedinog gazdinstva.
Za proizvodnju kukuruza šećerca osim prostorne izolacije, udaljenosti od drugih vrsta kukuruza najmanje 100 metara, važan je i plodored. Stručnjaci preporučuju da se na istoj površini kukuruz šećerac seje nakon 2-3 godine. Dobri predusevi za njega su leguminoze i strna žita, dok se setvom ranih hibrida može koristiti i kao drugi (postrni usev) uz mogućnost navodnjavanja.
Kada je reč o zemljištu, osnovna obrada za tu kulturu obavlja se na dubinu od 30 centimetara u jesen ili u proleće i to 7-10 dana pred setvu, na vlažnim zemljištima, nagnutim terenima ili parcelama gde postoji opasnost od poplava. Predsetvena priprema obavlja se u proleće pri čemu treba paziti da se ne napravi predubok setveni sloj.
Pre početka đubrenja, u proizvodnji kukuruza šećerca treba obaviti agrohemijsku analizu zemljišta, pa na osnovu njenih rezultata đubriti useve. Ukoliko analiza nije sprovedena, šećerac dobro reaguje na unos 30 tona stajnjaka po hektaru i 400 kg/ha NPК (10:30:20) zaoranog u jesen i na prihranu sa 300-400 kg/ha КAN-a (27%N). Prihrana se obavlja u dva puta, prvi put kad je kukuruz visine 10-15 cm i drugi put kada dostigne visinu 40-50 centimetara. Pri upotrebi đubriva mora se paziti jer veća količina azotnih đubriva može da utiče na kasnije zrenje, dok veća količina fosfora i kalijuma izaziva ranije zrenje. To je veoma važno zbog izbora vremena berbe za tržište.
Setva se obavlja sukcesivno od 1. aprila do sredine jula. Sukcesivna setva omogućuje duži period berbe svežih klipova i prisustva na tržištu kombinovanjem rokova setve i hibrida različitih grupa zrenja. Optimalna dubina setve je 4-5 centimetara. Rani hibridi se seju na međuredni razmak od 20-21cm, a kasniji se seju na 24-25cm. Zbog skupog semena setvu je najbolje obaviti pneumatskom ili dobro podešenom mehaničkom sejalicom. Na tržištu postoji veći broj domaćih i stranih hibrida kukuruza šećerca.
Kada je reč o nezi useva, navodnjavanje je osnovni preduslov za gajenje kukuruza šećerca, zato što omogućava stabilnost proizvodnje i povećava prinos. Кultiviranje je takođe veoma važno i treba ga uraditi zajedno sa prihranom. Zaperke koji se pojave na biljkama ne treba kidati.
Kukuruz šećerac se bere u jutarnjim časovima kada je u njemu sadržaj šećera najveći. Bere se ručno, na manjim površinama, mada na većim površinama to može da se radi i pomoću mehanizacije. Šećerac se bere sa komušinom i tako iznosi na tržište. Ovaj kukuruz se konzumira svež, kuvan ili pečen, a takođe se može i konzervirati, marinirati i zamrzavati.
Kukuruz šećerac se od štetnih insekata, žičara i kukuruznog plamenca štiti primenom insekticida. Zaštita od korova se obavlja herbicidima koji se koriste u merkantilnoj proizvodnji sa posebnim osvrtom na preparate koji se upotrebljavaju protiv divljeg sirka. Njih treba primenjivati u manjim dozama. Stručnjaci savetuju da se na manjim površinama zaštita od korova obavlja mehaničkim kultiviranjem i ručnim okopavanjem. Zaštitu od ptica treba sprovesti postavljanjem strašila i drugih uređaja za njihovo rasterivanje.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor