Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agroekoteh
  • 28.05.2023. 12:00

24 praktične preporuke u gospodarenju tlima kao odgovor na klimatske promjene

Odgovore na pitanja kako minimalizirati štete u poljoprivredi uvjetovane klimatskim promjenama i kako povećati elastičnost agroekosustava dao je projekt Agroekoteh

Foto: Depositphotos/budabar
  • 1.726
  • 115
  • 0

Na koji način povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla, vrlo je težak i kompleksan zadatak. Istraživači Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Fakulteta agorobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) na tom su tragu krenuli u traženje odgovora projektom Agroekoteh koji je upravo ovih dana i završava. 

Što su pokazala njihova trogodišnja istraživanja?

Nedovoljna humoznost kao prijetnja

Analizama tla u Hrvatskoj od 2019. do 2021. godine utvrđeno je da 85-90 % tala ima sadržaj humusa manje od 3 %, a prosjek je 1,94-2,12 %. Istovremeno čak 49-55 % tala sadrži manje od 2 % humusa uz prosječni sadržaj oko 1,6 %. Rezultati pokazuju da je nedovoljna humoznost najveća prijetnja plodnosti tala, posebice u kombinaciji s kiselom reakcijom i niskom raspoloživosti fosfora.

Stručnjaci i znanstvenici okupljeni oko Agroekoteh projekta imali su zadatak dati i konkretne praktične preporuke u gospodarenju tlima kao pomoć u prilagodbi na klimatske promjene. 

Agrotehničke mjere koje rezultiraju povećanjem sadržaja humusa jesu redovita primjena kvalitetnih (zrelih i stabilnih) stajskih gnojiva, komposta i ostalih organskih gnojiva, primjena zelene gnojidbe, uzgoj višegodišnjih leguminoza, uvođenje postrnih usjeva u plodored i dr. 

Istraživanja kojima se uspoređuju različiti sustavi obrade tla i gnojidbe, bez obzira radi li se o konvencionalnom, integriranom ili ekološkom uzgoju, pokazuju da je primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće povećati sadržaj humusa u tlu i održati njegovu rastresitost i stabilnost strukturnih agregata sa signifikantnim, značajnim učinkom na optimizaciju gospodarenja vodom i očuvanja plodnosti tla. 

Tko je kriv za degradaciju tla? Neznanje, pad stočarstva, loša agrotehnika?

Vrlo je značajan izbor vrste usjeva i kultivara kao važna mjera prilagodbe na klimatske promjene. 

Sve ovo zahtijeva progres u planiranju poljoprivredne proizvodnje i razvoj osviještenosti o izazovima koje klimatske promjene donose te mogu poslužiti u ublažavanju ranjivosti poljoprivrede, naročito malih poljoprivrednih gospodarstava koja su najranjivija. 

Upotreba organskih gnojiva je na prvom mjestu

24 praktične preporuke

  1. Količinu dušika (N) u gnojidbi prilagoditi realno planiranom prinosu, sadržaju mineralnog (rezidualnog) N u tlu i potencijalu mineralizacije.
  2. Kalcizacijom kiselih tala smanjiti potencijalni gubitak N denitrifikacijom, povećati potencijal mineralizacije i učinkovitost mineralnih gnojiva.
  3. Organska gnojiva svakako uključiti u redoviti plan gnojidbe, a vrstu ovisno o primarnom cilju organske gnojidbe: za veću količinu brzo raspoloživog N korisititi gnojnice, gnojovke i peradarska kruta gnojiva, za prvenstveno povećanje humoznosti i dugotrajno povećanja rezervi organskog N u tlu koristiti komposte i vermikomposte, a za oba učinka koristiti kruta goveđa, konjska, svinjska i ovčja stajska gnojiva.
  4. Gnojnice i gnojovke izravno unijeti u tlo injektorom, motičicama ili diskom, a kruta stajska gnojiva unijeti u tlo nakon raspodjeljivanja po oranici, najbolje odmah, a najkasnije unutar 24 sata.
  5. U osnovnoj gnojidbi koristiti amidni ili amonijski oblik N, nikako ne koristiti niratni oblik N, a u prihranama pretežno niratni ili amonijsko-nitratni.
  6. Na kiselim tlima izbjegavati ili u najvećoj mogućoj mjeri reducirati aplikaciju kiselotvornih dušičnih gnojiva (urea, UAN, amonijev nitrat, amonijev sulfonitrat, amonijev sulfat i amonijev klorid), a koristiti KAN. Ako je upotrebu kiselotvornih gnojiva nemoguće izbjeći, planirati aplikaciju vapnenih materijala (80-120 kg/ha vapnenca za svakih 100 kg kiselotvornog gnojiva).
  7. Na karbonatnim tlima u prihranama umjesto KAN-a koristiti amonijev nitrat, amonijev sulfonitrat ili amonijev sulfat.
  8. Broj aplikacija dušičnih gnojiva trebao bi na siromašnim tlima biti veći uz manje količine gnojiva u jednoj aplikaciji tj. provoditi maksimalni broj prihrana sa što manjim količinama N kako bi se povećala iskoristivost apliciranog N.
  9. Iskoristiti potencijal mikrobioloških preparata sa simbiotskim i posebice slobodnim fiksatorima dušika, najčešće aplikacijom u tlo i/ili tretiranjem sjemena, ali može i u pripremi organskog gnojiva.
  10. Za sva tla čiji je pH < 5, neophodno je izraditi stručni plan potrebe kalcizacije na temelju rezultata propisanih analiza tla.
  11. Za precizan izračun kalcizacije potrebno je znati specifičnu gustoću tla, ali možemo planirati da je za neutralizaciju svake jedinice hidroilitičke kiselosti na srednje teškim tlima potrebno maksimalno 2,2 t/ha, na laganim tlima 2 t/ha, a na teškim tlima maksimalno 2,4 t/ha čistog vapnenca.
  12. Za plan kalcizacije svakako treba uzeti u obzir efektivnu neutralizacijsku vrijednost (ENV) sredstva za kalcizaciju. Najbrže djelovanje i najveću ENV imaju živo i gašeno vapno, a najnižu drveni pepeo. Učinkovitost vapnenih i dolomitnih materijala ovisi o krupnoći čestica.
  13. Gnojidba stajskim ili drugim organskim gnojivima mora biti obavezna mjera uz provedbu kalcizacije.
  14. Neophodna je optimizacija mineralne gnojidbe kiselih tala, posebice dušičnim gnojivima, jer intenzivna gnojidba slabohumoznih kiselih tala ubrzava njihovu degradaciju.
  15. Vapneni materijal treba ravnomjerno raspodijeliti po dubini oraničnog sloja tla jesenskom ili kombiniranom jesensko-proljetnom aplikacijom.
  16. Količinu fosfora (P) u gnojidbi prilagoditi realno planiranom prinosu i potrebi pozitivne ili negativne bilance P u skladu s utvrđenom klasom opskrbljenosti tla ovim elementom. Stoga je nužan preduvjet optimalne gnojidbe propisana periodična analiza tla.
  17. Mineralnu gnojidbu P reducirati održavanjem plodnosti tla, optimizacijom pH vrijednosti, upotrebom organskih gnojiva, zelenom gnojidbom i upotrebom mikrobioloških preparata.   
  18. Sve vrste P gnojiva mogu biti potpuno učinkovite samo uz dobru strukturu i optimalnu pH vrijednost tla. Stoga je kalcizacija kiselih tala neophodna, a uz kalcizaciju obavezno planirati gnojidbu organskim gnojivima, ne samo zbog hraniva, već i zbog stabilnosti tala, vodo-zračnih odnosa i smanjivanja zbijanja i drugih oblika degradacije.
  19. Organska gnojiva svakako uključiti u redoviti plan gnojidbe, a vrstu ovisno o klasi raspoloživosti P: na tlima vrlo siromašnim i siromašnim P (klase A i B) koristiti gnojiva bogata fosforom; na tlima bogatim i vrlo bogatim P (klase D i E) siromašnija fosforom (tekuće svinjske i goveđe gnojnice bez krutih izlučevina); na tlima dobre opskrbljenosti P (klasa C) vrstu organskih gnojiva izabrati na temelju drugih limitirajućih svojstava i potreba tala, a ne na temelju sadržaja fosfora.
  20. Na siromašnim tlima nedovoljne raspoloživosti P, izbor mineralnih gnojiva svakako uskladiti s reakcijom tla: lakomobilizirajuća P gnojiva (citrotopivi fosfati) najpogodniji su za kisela tla; vodotopivi fosfati najpogodniji su za slabokisela i neutralna tla (tu spadaju i kalcizirana tla); na karbonatnim i drugim alkalnim tlima ne treba koristiti citrotopive i teško topive oblike fosfora (topljeni i termofosfati, sirovi fosfati).
  21. Na plodnim tlima dovoljne raspoloživosti fosfora, oblik fosfornih gnojiva manje je bitan nego na siromašnim, a pozornost treba posvetiti odgovarajućoj bilanci P.
  22. Na siromašnim i degradiranim tlima fosforna gnojiva manje topivosti treba unijeti u tlo značajno prije sjetve (najbolje u jesen), a vodotopive oblike prije sjetve. Vrijeme aplikacije fosfora na tlima dobre opskrbljenosti ovim elementom manje je značajno.
  23. Fosforna gnojiva u prihranama na oranicama gotovo da nemaju nikakav značaj jer taj element nije mobilan u tlu i ne može dospijeti do korijena tijekom vegetacije. 
  24. Iskoristiti potencijal mikrobioloških preparata s mikorizama i bakterijama koje povećavaju topivost fosfora (npr. Pseudomonas), kako bi se iskoristili njegovi rezervni obliciu tlu koje biljke bez pomoći mikroorganizama ne mogu usvajati.

Projekt "AGROEKOTEH – Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama“ (KK.05.1.1.02.0018) započeo 1. veljače 2020 i traje do 31. svibnja 2023. godine Ukupna vrijednost projekta iznosi 456.864,79 eura (3.442.247,77 kn), a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 376.389,01 eura (2.835.902,96 kn). 

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.


Tagovi

Agroekoteh Humoznost tla Preporuke Degradacija tla HAPIH FAZOS Agrotehničke mjere Gnojidba Fosfor u tlu Kalcizacija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

AGROEKOTEH

Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 31 275 200, e-mail: hrvoje.hefer@hapih.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]