Zapošljavaju 220 radnika i cilj Veronike je jasan - daljnji rast mljekarske proizvodnje

Mini mljekara Veronika u Desiniću posluje već više od 20 godina. Konstantnim ulaganjima u tehnologiju izrasli su u proizvođača prepoznatljivih zagorskih proizvoda.

"Tip operacije 4.2.1. Programa ruralnog razvoja za modernizaciju postojećeg pogona za preradu mlijeka iskoristili smo u 2018. godini. Nabavili smo dvije punilice, pročišćivač otpadnih voda, dvije cisterne za prikupljanje mlijeka i pet kamiona hladnjača za dostavu gotovih proizvoda“, otkriva nam Josip Čefko, voditelj proizvodnje i EU fondova u Veroniki.

Nabavka posebnih punilica im je omogućila proširenje asortimana i veću učinkovitost te danas nude tekući jogurt, mlaćenicu, sirutku, mlijeko i voćnu sirutku. Punilica čašica zamijenila je i dvije stare, a ukupna vrijednost projekta je bila oko 10 milijuna kuna od čega je mljekari sufinancirano 50 posto iz navedenog programa. 

Povrat investicije u četiri godine

"U mljekarskoj industriji velika je potrošnja vode pa tako za jednu litru prerađenog mlijeka treba utrošiti tri litre za čišćenje i pranje pogona. Mi smo problem otpadnih voda riješili novim pročišćivačem i na ovaj način uložili sredstva u bolju budućnost“, napominje voditelj proizvodnje.

Prošle godine su iskoristili i podmjeru 4.1. za obnovljive izvore energije. Cijeli krov pogona prekrili su solarnim panelima. U solarnu elektranu kapaciteta 150 kWh investirano je oko milijun kuna, a EU je opet sufinancirala polovicu ulaganja. Iako struju ne smiju prodavati već koristiti samo za vlastitu potrošnju, ušteda će biti značajna. Ono najvažnije vezano za ovaj projekt je da povratak investicije očekuju u samo četiri godine što je kažu, za njih posebno značajno. 

Ova mini mljekara već godinama koristi EU fondove. Još 2015. godine obnovili su vozni park i nabavili četiri cisterne za prikupljanje mlijeka. Za njih je ovo jedna od važnijih investicija jer imaju oko 130 kooperanata koji su rasuti po teško pristupačnim selima i moraju raspolagati specijaliziranim manjim vozilima. Stoga im je u planu još jedna obnova voznog parka kroz podmjeru 4.2. koja bi trebala ići ove godine. Namjeravaju i udvostručiti sustave od najveće važnosti u mljekari, pa će obnoviti sustav pripreme tople i ledene vode, sustav komprimiranog zraka te nabaviti novi analizator mlijeka i rezačicu sira.

Osim u EU projekte preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, iskoristili su i dva IKT projekta od HAMAG BICRO-a za informatizaciju proizvodnje i distribucije. Kroz sve ove projekte Veronika je prosperirala, ali priprema samih projekata nije jednostavna i zahtijeva dugogodišnji rad.

"Iako koristimo i vanjske konzultante, počinjemo se pripremati jako rano za neki nadolazeći projekt. Bar dvije godine ranije treba odrediti pravce u kojima se firma želi razvijati i nakon toga ne mijenjati bit projekta“, objašnjava Čefko. Aplikaciju na projekte opisuje kao zahtjevan i mukotrpan proces u kojem treba zadovoljiti brojne uvjete i komunicirati s nekoliko različitih ministarstava.

Budućnost je u daljnjem rastu i razvoju

Aktualna pandemija utjecala je i na njihovo poslovanje. Budući na to da u preradi mlijeka ne koriste aditive i konzervanse, njihovi su proizvodi osjetljivi i kratkotrajni. Stanje na tržištu je istovremeno bilo jako dinamično te su primijetili promjene u navikama potrošača.

Maloprodaja je padala vjerojatno zbog manje platežne moći stanovništva, a mljekara se gotovo 85 posto oslanja na plasman putem svojih trgovina. Zbog toga su se morali ubrzano prilagođavati tržišnim zahtjevima.

Tu se dobro uklapaju i europski fondovi jer im pomažu u širenju palete proizvoda i povećavaju učinkovitost proizvodnje. Prateći trendove EU, izbacili su nepovratnu plastičnu ambalažu, te smanjili potrošnju plastike u proizvodnji za 75 posto. Ekološki otisak smanjili su i ulaganjem u pročišćivač otpadnih voda, te kupovinu vozila koja imaju normu Euro-5.

"Sada zapošljavamo 220 radnika, a cilj nam je daljnji rast", napominje naš sugovornik i dodaje da svoju budućnost vide u proizvodnji za naše krajeve tradicionalnih proizvoda, a to su svježe mlijeko, maslac, sir i vrhnje. "No, bilo bi puno lakše kada bi bar domaćim trgovačkim lancima bio propisan minimum hrvatskih proizvoda koje trebaju nuditi“, zaključuje.