Pandemija koronavirusa donijela je dosad neviđene izazove za poljoprivredno – prehrambeni sektor EU. Zatvaranje kafića, restorana i hotela utjecalo je i na potražnju za pojedine proizvode, a sektor se morao prilagodio novim okolnostima.
Izbijanje koronavirusa donijelo je dosad neviđene izazove za poljoprivredno – prehrambeni sektor Europske unije (EU). Međutim, on se prilagodio novim okolnostima, uključujući i logističke poteškoće kao i veliku potražnju za određenim proizvodima uz potporu Europske komisije.
Zatvaranje uslužnih djelatnosti poput kafića, restorana, barova i hotela, uvelike je utjecalo na poljoprivredne proizvođače i potražnju za njihovim proizvodima. Naime, najosnovnije namirnice poput tjestenine, brašna, konzerviranog voća i povrća bilježe veliku potražnju jer su potrošači kod kuće i prisiljeni su sami spremati hranu.
Zatvaranje restorana i kafića utječe i na potrošnju vina: Predviđa se pad prodaje
Istovremeno, za proizvodima poput kvalitetnih mesnih odrezaka (bifteka), vina i specijalnih sireva, potražnja je značajno smanjena jer se obično konzumiraju u restoranima i hotelima, piše u izvješću Europske komisije.
Proizvodnja žitarica u EU ove sezone dostiže 298 milijuna tona, što je 4,5% više od petogodišnjeg prosjeka, a očekuje se da će se blago smanjiti na 287.8 milijuna tona tijekom iduće sezone.
Očekivano je da će proizvodnja uljane repice dostići dvanaestogodišnji minimum sa 14,9 milijuna tona, zbog smanjenja proizvodnih površina.
S obzirom da biljni proteini postaju sve popularniji, proizvodnja kultura bogatim njima trebala bi porasti na 4,5 milijuna tona što je 4% više u odnosu na prošlu godinu.
Raste proizvodnja mahunarki i za stoku i za ljude - je li EU spremna?
Proizvodnja šećera će biti smanjena na 17,4 milijuna tona zbog smanjenja proizvodnih površina, a na potrošnju također utječe zatvaranja kafića i restorana unatoč porastu kućne potrošnje.
Proizvodnja maslinovog ulja je dosegla blizu 2 milijuna tona što je 15% manje u odnosu na prošlu godinu. Zbog velikih zaliha, opća dostupnost je i dalje velika.
Kakvu hranu Europljani kupuju tijekom pandemije koronavirusa?
Nakon provedbe mjera zatvaranja uslužnih djelatnosti povećala se maloprodaja ulja, a pogotovo u zemljama koje ga proizvode, što bi zajedno s niskim cijenama trebalo dovesti do oporavka potrošnje.
Kada je riječ o sektoru voća i povrća, očekuje se da potražnja za svježim jabukama bude iznad prosjeka zahvaljujući povećanoj domaćoj potrošnji. Procjenjuje se da će proizvodnja tog voća pasti na 10,8 milijuna tona.
Učinak krize na naranče će bit ograničen jer do berbe ima nekoliko mjeseci, a proizvedeno će biti oko 6,2 milijuna tona. Potražnja za svježim narančama kao i sokom u posljednje vrijeme se povećala.
Prošle godine proizvodnja mlijeka u EU porasla je za samo 0,4% što je najniži rast od 2012. godine. Tijekom ove godine očekuje se sličan rast.
Ograničavajuće mjere mogle bi dovesti u pitanje logistiku prikupljanja i isporuku hrane, a uz to i smanjena raspoloživost radne snage vodi ka preferiranju manje proizvodno zahtjevnih mliječnih proizvoda.
Ministarstvo poljoprivrede: Otkupljeno je 20 tona mliječnih proizvoda
Potrošnja sira do 2020. godine porasla je za 0,3%, a izvoz bi mogao nastaviti rasti zahvaljujući potražnji na azijskom tržištu, što bi dovelo do ukupnog povećanja proizvodnje te namirnice. Međutim, kao što smo spomenuli, zatvaranje restorana utjecalo je na visokokvalitetne sireve, koji se uglavnom ondje konzumiraju.
Tijekom prošle godine proizvodnja govedine je pala zbog niskih cijena, a dodatni se pad očekuje i ove. Pandemija utječe i na taj sektor, također zbog zatvaranja uslužnih djelatnosti. Niža potražnja i manja dostupnost rezultirat će daljnjim smanjenjem potrošnje.
Proizvodnja i potražnja za mesom peradi stalno raste, a to se očekuje i tijekom ove godine jer je jefitnija u odnosu na ostale vrste.
Kod svinjskog mesa se također očekuje blagi porast uz stalnu potražnju iz azijskih zemalja gdje je afrička svinjska kuga utjecala na proizvodnju. Očekuje se da će izvoz te namirnice iz EU porasti za 12%. Na ovaj sektor ne bi trebala utjecati pandemija, a potrošnja bi mogla pasti zbog visokih cijena.
I na sektor ovčjeg i kozjeg mesa je utjecala ova kriza jer se sezonska potražnja tijekom Uskrsa i pred Ramazan nije ostvarila, a unatoč tome potražnja bi ove godine trebala ostati stabilna.
Tagovi
Autorica