U Hrvatskoj se na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica!

Prema podatcima studije Europske komisije, u Hrvatskoj se na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica, a u Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se 88 milijuna tona hrane, naglasila je Tanja Popović-Filipović, koordinatorica projekta "Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane“ za Hrvatsku u sklopu panel diskusije "Srdačno, hrana" održane u HGK Osijek. 

"Često kao potrošači mislimo da najveća količina bačene hrane dolazi od supermarketa i ugostitelja, no 53 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava. Statistike pokazuju da najviše hrane bacaju samci, zatim osobe koje žive u urbanim područjima i imaju veće prihode te obitelji koje imaju malu djecu”, rekla je Popović-Filipović. Također istaknula kako je cilj Europske komisije do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50%.

Svrha ovog projekta, navode iz Hrvatske agencije za hranu, je educirati sve dionike u lancu "od polja do stola“, kako bi se pridonijelo smanjenju količine bačene hrane.

“Sada smo u završnoj fazi izrade videospota kojim će biti objašnjeno što znače te oznake. Postoje dvije oznake – ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’, a mnogi ne razumiju što koja oznaka znači. U tijeku je i istraživanje četiri kategorije proizvoda na tržištu u vezi s njihovim rokom trajanja. Te rezultate i videospot ćemo predstaviti na obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada”, najavila je ravnateljica HAH-a dr.sc. Darja Sokolić . 

Kako je naglasila, istraživanje koje je provodila Agencija o najčešćim razlozima bacanja hrane pokazalo je da je jedan od razloga i nerazumijevanje oznake o trajnosti koja je na ambalaži.

Pomoćnica ministra poljoprivrede, doc.dr.sc. Jelena Đugum, naglasila je da ipak ima pozitivnih pomaka kada je riječ o bacanju hrane. Istaknula je kako je 2017. godine donirana hrana vrijedna 1,5 milijuna kuna više u odnosu prema 2016. godini, a taj su iznos donatori kroz sustav Ministarstva financija prijavili kao poreznu olakšicu.

Govoreći o razlozima bacanja velikih količina hrane, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane, Branka Ilakovac, istaknula je kako se hrana najčešće baca zbog prekomjerno pripremljenih obroka jer mnogi ne znaju procijeniti koju količinu hrane treba pripremiti za pojedini obrok, dok kao drugi razlog navodi prekomjernu kupnja namirnica na akcijama, pa tim namirnicama vrlo brzo istekne rok. Treći uzrok bacanja hrane je što mnogi nemaju znanje o iskorištavanju ostataka obroka. Spreme višak hrane u hladnjak i zaborave na nj, te ga poslije moraju baciti”, istaknula je Ilakovac.