Agrarni fond Grada Trebinja već šest godina pomaže razvoj poljoprivredne proizvodnje i plasman proizvoda svojih kooperanata, a uspešnost projekta potvrđuje i činjenica da će proizvodi malih proizvođača iz Hercegovine stići i na trpeze u glavnom gradu Srbije.
Najverovatnije već krajem marta u Beogradu biće otvorena Hercegovačka kuća (Herzeg House), prva u Srbiji posle tri koje su već otvorene u Trebinju, Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Ove kuće su najprepoznatljiviji deo šireg projekta iza kojeg stoji Agrarni fond Grada Trebinja koji je u februaru 2017. godine osnovala Skupština Grada Trebinja. Osnovni cilj je bio da se podstakne razvoj poljoprivredne proizvodnje pre svega kod malih proizvođača hrane i pića i da se pomogne plasman njihovih proizvoda.
"Kada je 2017. započet ovaj za nas veoma važan projekat uključilo se samo 10-15 ljudi, dok su ostali razmišljali, dvoumili se, jer su mislili da je opet u pitanju neka zadruga, da će ih uvući u problem, da će morati da plaćaju određene obaveze, a pitanje je da li će imati koristi", objašnjava gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić dodajući da se do danas mnogo toga promenilo, a broj poljoprivrednika koji su se uključili i čiji se proizvodi prodaju u "Hercegovačkoj kući" prešao je stotinu.
Pošto su osnovali Agrarni fond, koji se finansira iz budžeta Grada, utvrdili njegove ciljeve, hteli su da čuju i mišljenje poljoprivrednika šta im je potrebno da bi povećali proizvodnju, a šta bi grad Trebinje mogao da im pruži i kako da pomogne.
"Više od 80 odsto njih je reklo da bi oni više proizvodili kada bi imali siguran otkup!", kaže direktor Agrarnog fonda Trebinje Veselin Dutina.
Tada je odlučeno da uz program podrške poljoprivrednoj proizvodnji kroz javne pozive, pokrene i program podrške plasmanu poljoprivrednih proizvoda kroz otkupne stanice i Hercegovačke kuće, kao specijalizovane prodajne objekte.
Do sada je na svake dve godine otvarana po jedna Hercegovačka kuća, najpre u Trebinju u julu 2017, pa u Banja Luci 2019, i u Istočnom Sarajevu 2021. godine. Danas se u njima nudi skoro 1.200 različitih proizvoda od oko 100 poljoprivrednih proizvođača koji imaju ugovore o otkupu sa Agrarnim fondom.
"Grad Trebinje je u međuvremenu obezbedio odgovarajuću laboratoriju kako bi se utvrđivala zdravstvena ispravnost svakog proizvoda, a proizvođači su usmeravani i da znatno više porade na dizajnu pakovanja, čime mogu da se dopadnu kupcima, ali i da povećaju cenu i imaju veću zaradu", kaže gradonačelnik Trebinja.
Poljoprivredne proizvode spravljene po tradicionalnim recepturama Agrarni fond, kako navodi direktor Dutina, ne plasira samo kroz Hercegovačke kuće, već i kroz svoje objekte "Treća dob", u Olimpijskom baru na Jahorini, ali i u saradnji sa lancima prehrambenih marketa, kao i kroz lokalne ugostiteljske objekte gde se tradicionalno služi domaća hrana i vina.
Bitno je istaći da kada se poljoprivredni proizvodi otkupe od proizvođača oni više nemaju nikakvih briga oko plasmana, već samo mogu da se posvete novoj proizvodnji, pa i njenom širenju. Agrarni fond poseduje otkupnu stanicu, odnosno hladnjaču u kojoj se čuvaju proizvodi, a takođe imaju i poljoprivrednu mehanizaciju.
"Svaki proizvođač koji želi da zasadi neku površinu samo treba da podnese zahtev Agrarnom fondu i naša mehanizacija izlazi na lice mesta i besplatno odrađuje to što domaćin želi", kažu naši sagovornici.
Od 2018. do 2022. godine Agrarni fond je otkupio preko 200 tona poljoprivrednih proizvoda što je pokazatelj i da se steklo poverenje i da će se proizvodnja tradicionalnih domaćih proizvoda još povećavati. Da se to već dešava dokaz je i najavljeno otvaranje Hercegovačke kuće u Beogradu, jer da u Agrarnom fondu Trebinja nisu ocenili da će imati dovoljno proizvoda za potrebe jednog tako velikog tržišta kao što je beogradsko ne bi se ni odlučili za otvaranje ovog prodajnog objekta. Hercegovačka kuća u Beogradu biće u Makenzijevoj ulici, na 250-300 metara od kružnog toka Slavija.
Tagovi
Autor