Svako jutro jedno jaje i blizu smo samodostatnosti u proizvodnji

Teži oko 60 grama, sadrži tek 70 kalorija i ima izuzetan proteinski profil – to je njegovo veličanstvo, kokošje jaje. Nutritivno vrijedna namirnica, koja bi se trebala redovito naći na svakoj trpezi.

No, imamo li u Hrvatskoj dovoljno proizvođača jaja, koliko je koka nesilica "zaposleno“ u proizvodnji jaja, koliko se jaja godišnje proizvede na hrvatskim farmama te u kojem postotku domaća proizvodnja pokriva potrebe hrvatskog tržišta?

Odgovore na ta pitanja potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede i Državnom zavodu za statistiku.

Na proizvodnji jaja "radi" gotovo 3 milijuna koka nesilica

"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj nesilica za proizvodnju konzumnih jaja u Republici Hrvatskoj iznosi 2.796.000 komada. Prema podacima iz Upisnika farmi kokoši nesilica (prosinac 2019.) Hrvatska ima registrirano 233 objekta za držanje kokoši nesilica, od kojih je 68 objekata koji imaju kavezni način držanja nesilica, 109 slobodni način te 51 objekt sa stajskim načinom držanja nesilica. Za sada je registrirano samo pet ekoloških farmi kokoši nesilica“, odgovaraju nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Graf. Prikaz strukture farmi i kokoši nesilica prema načinu držanja Izvor: Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede (prosinac 2019)

 
Ističu kako od 233 registrirana objekta, koji imaju kapacitet držanja oko 2,1 milijuna nesilica, 1.421.294 otpada na kavezni uzgoj, 631.919 na podni uzgoj, 55.646 na slobodni i 4.099 na ekološki uzgoj.

 "Najveći udio u proizvodnji jaja ima pet farmi nesilica, s udjelom od 50,81 posto od ukupnog broju nesilica u Republici Hrvatskoj, s proizvodnjom od 239.243.690 jaja, što čini 40,62 posto ukupne nacionalne proizvodnje (589.029.000 komada jaja )", kažu iz Ministarstva poljoprivrede.

Na prvom mjestu od ukupne proizvodnje jaja u Hrvatskoj, od 9,66 posto, je Žito d.o.o. iz Osječko – baranjske županije. Bave se kaveznim uzgojem, maksimalni kapacitet farme je 219.942 nesilice, a ukupna proizvodnja im je 56.918.450 komada jaja. Na drugom mjestu po količini proizvedenih jaja, je Perfa d.o.o. iz Krapinsko zagorske županije, s maksimalnim kapacitetom farme od 212.120 i ukupnom proizvodnjom od 51.870.390 komada jaja.

"Farme za proizvodnju konzumnih jaja, kapaciteta od 40.000 do 100.000 nesilica (Tablica 3.), ukupno imaju 389.887 nesilica, što iznosi 19,02 posto od ukupnog broja nesilica, s proizvodnjom od 75.752.200 jaja, što iznosi 20,4 posto ukupne nacionalne proizvodnje jaja", ističu iz Ministarstva.

U kategoriji farme s kapacitetom od 40.000 do 100.000 nesilica na prvom mjestu po proizvodnji jaja je Vrana d.o.o. iz Zadarske županije, koja, iz kaveznog uzgoja, s maksimalnim kapacitetom farme od 79 872, proizvede 22.627.323 komada jaja.

Samodostatnost bilježi trend rasta 

Farme za proizvodnju konzumnih jaja kapaciteta od 20.000 do 40.000 nesilica (6 farmi) ukupno imaju kapacitet od 191.961 nesilica, što iznosi 9,37 posto od ukupnog broja u Hrvatskoj.

Prema podacima o proizvodnji i potrošnji jaja, u razdoblju od 2015. do 2018. godine, potrošnja konzumnih jaja po stanovniku raste i kreće se od 154, kolika je bila prije pet godina, pa do 179, koliko je iznosila 2017. godine. 

Dobra vijest je i da samodostatnost bilježi trend rasta pa se tako od 86 posto, koliko je iznosila 2015., samodostatnost konstantno povećava te je 2018. godine dosegla čak 91 posto. Za to je zaslužna i povećana proizvodnja konzumnih jaja koja se sa 564,305 milijuna komada, koliko se proizvodilo 2015, kroz samo tri godine, povećala na 650 milijuna komada, dok je potrošnja sa 652,897 povećana na 713 milijuna komada jaja.

Prema podacima, koje je početkom mjeseca objavila Hrvatska gospodarska komora, prošle je godine, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka, ukupno potrošeno više od 1,4 milijarde kuna, ali ove bi godine ta brojka, zbog pandemije izazvane koronavirusom i ograničenja rada trgovina, ipak trebala biti nešto manja. 

Potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja triput veća nego u istom razdoblju prošle godine

"Prva dva tjedna od stupanja na snagu Odluke Stožera civilne zaštite o posebnom radu trgovina poremetila su maloprodajne promete na koje smo navikli posljednjih nekoliko godina, ali u cijeloj priči ima i nešto što nas veseli, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima. Tako je potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u ovom tjednu triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, a povećane narudžbe stižu i za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić, dodavši kako je ova situacija pokazala koliko je važno proizvoditi hranu, ali i druge proizvode za potrebe vlastitog stanovništva. 

"Kriza je kod građana osvijestila ono što u HGK desetljećima ponavljamo – kupnjom hrvatskog čuvamo domaću proizvodnju i idemo u smjeru osiguravanja samodostatnosti na razini države. Ovo je prilika da ostvarimo pun potencijal domaće poljoprivrede po pitanju većine prehrambenih proizvoda i ojačamo lokalne lance opskrbe“, poručila je Ravlić. 

Podsjetila je i da je prošle godine skromna uskrsna potrošačka košarica iznosila 500 kuna, srednja 1000, a bogata oko 1500 kuna. Razlika u cijeni ovisila je o vrsti proizvoda u košarici, a tradicionalno se najviše kupuje šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, janjetina, riba i slastice. 

Ove je godine to teško preciznije procijeniti, ali ono što je sigurno jest da će se u košarici naći više domaćih proizvoda, a to je u ovoj situaciji iznimno bitno za opstanak naših proizvođača.