Stvaranje zaliha hrane sve više dobiva na važnosti: Do 2021. godine novi plan

Zdravstvena kriza ukazala je na određene ranjivosti u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u Europskoj uniji, a s obzirom na izuzetno nisku razinu zaliha hrane, posebice žitarica, EU je odlučila promijeniti politiku skladištenja poljoprivrednih proizvoda.

"Iako se Europska unija uvijek oslanja na zalihe sa stranog tržišta, svi smo svjedoci kako su ona za vrijeme epidemije bila također upitna. Zemlje poput Kazahstana, Gruzije pa čak i Rumunjske odlučile su zatvoriti svoja izvozna tržišta s ciljem stvaranja zaliha za svoje stanovništvo“, rekao je za euractiv.fr voditelj Istraživačkog fonda za strategije u poljoprivredi Frédéric Courleux.

Pada interes i cijena za prošlogodišnji urod na crnomorskom tržištu žitarica

Courleux se čudi kako EU uvijek dobro organizira zalihe plina i nafte za 90 dana potrošnje u svim zemljama članicama, dok se o hrani koja je puno veći prioritet, raspravlja nabrzinu. Tako, primjerice žitarica, na zalihama bude tek za 43 dana. "Usporedimo se s većim zemljama. U Rusiji je zaliha žitarica na oko 18%, Indiji 23%, SAD-u 25%, a u Kini 75%. Sramota je da tako velika Unija ima samo 12%", rekao je ovaj stručnjak.

Do 2021. godine novi plan za sigurnost hrane

Iako brojne zemlje možda i imaju dovoljno zaliha žitarica kao što je to npr. Francuska sa svojom pšenicom, kapacitet za mljevenje i proizvodnju brašna joj je jako mali i nije dovoljan za opskrbu cijelog stanovništva te zemlje. Isto je s brojnim drugim članicama.

"Neke ranjive zemlje zatražile su izgradnju žitnih rezervi kako bi osigurale kontinuitet nacionalne opskrbe hranom. Trećina opskrbe pšenicom na tržištu podvrgnuta je opreznim restriktivnim mjerama velikih izvoznika, na čelu s Rusijom, a određene faze njihovih zabrana tijekom epidemije uglavnom su dovele do velike zabrinutosti europskih zemalja", napominje agencija za izvozno osiguranje, Coface u svojoj analizi o međunarodnoj trgovini.

Predstavljena strategija gospodarskog oporavka EU: 15 milijardi eura za poljoprivredu

Iz Europske komisije i Izvršne uprave EU su poručili kako će preispitati poljoprivrednu krizu u svakoj državi članici. Komisija je također predložila i novi mehanizam, poznat kao Food crisis response (Odgovor za prehrambenu krizu), a uključivao bi sve države članice EU.

Očekuje se i da Izvršna uprava napravi do 2021. godine novi plan za opskrbu hranom i krizne situacije koje bi, kako predviđaju mnogi, mogle biti što češće, no iznosi za sve te alate još uvijek nisu potvrđeni.