Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • uvoz hrane
  • 06.06.2019. 16:00

Srbija godišnje uveze 40.000 tona krompira i 400 tona belog luka

Srbija godišnje uveze 400 tona belog luka, crnog luka 10.000, a krompira 40.000 tona. Beli luk uvozimo iz Kine, crni iz Perua, paradajz iz Burkine Faso.

Foto: Bigstockphoto/PicsFive
  • 1.394
  • 188
  • 0

Srbija godišnje uveze 400 tona belog luka, crnog luka 10.000, a krompira 40.000 tona. Beli luk uvozimo iz Kine, crni iz Perua, paradajz iz Burkine Faso. Za pasulj godišnje platimo 9,5 miliona evra, krompir sedam miliona, a kupus 30 miliona evra.

Agroekonomista Milan Prostran kaže za RTS da se i sam iznenadi kada u prodavnicama i na pijacama vidi odakle sve uvozimo voće i povrće. Kaže da je Srbija potpisala veliki broj sporazuma o slobodnoj trgovini, pre svega 2008. sa EU, zatim sa Ceftom i niz bilateralnih sporazuma. "Previše smo žurili da svoje tržište oslobodimo oslanjajući se na obećanja da ćemo do 2016. postati punopravna članica EU", ukazuje Prostran.

Domaći proizvođači u trci sa inostranim 

U međuvremenu Srbija je izgubila i velike proizvođače i velike prerađivače. Prostran kaže da je problem u tome što smo "pomalo postali pomodari" jer želimo da nam je neko voće i povrće dostupno tokom cele godine.

Zatim da bi osvojili tržište, strani proizvođači ne mare za troškove transporta, već niskom cenom guše domaće proizvodnje. Prostran kaže da je ipak teško dokazivo da neko koristi damping cene za osvajanje tržišta. Domaći proizvođači su dovedeni u situciju da se bore za tržište sa proizvodima uvezenim iz zemalja gde je poljoprivredna proizvodnja visoko subvencionisana.

Prostran pojašnjava da je u budžetu Evropske unije od 2014 do 2012. od 930 milijardi evra za poljoprivredu izdvojeno 408 milijardi, dakle više od 40 odsto. 

Prostran: Promocijom domaćih proizvoda moraju svi da se bave 

Potrebno je određeno vreme da bi kupci shvatili da su domaći proizvodi kvalitetniji. Primer za to je svinja mangulica. "Počeli smo da gajimo produktivnije bele rase, u narodu poznate kao najlonke. Ali, onda se neko ipak setio da je ta mangulica zdravija i kvalitetnija i sada je u toku proces povratka mangulice", navodi Prostran, za RTS. 

Milan Prostran ističe da je on među onima koji promovišu princip "kupujmo domaće". Međutim, promocijom domaćih proizvoda moraju da se bave svi - od vrha države do proizvođača. Navodi primer predsednika Emanuela Makrona, koji se u svakoj prilici trudi da promoviše francuski baget, sireve, vino.

"Ako mi sami ne promovišemo domaću proizvodnju, ako je mi sami ne podržimo iz agrarnog budžeta Republike Srbije, nema nama sreće ako se oslanjamo samo na neke fondove", upozorava Prostran. Neophodno je i bolje urediti sistem zaštite useva, pre svega sistem zaštite od grada.

Pored toga, potrebno je i da poljoprivrednici osiguravaju letinu, ali pod povoljnijim uslovima. Država premije osiguranja trenutno subvencioniše sa 50 odsto, dok EU farmere subvencioniše sa više od 80 odsto. Sporazume o slobodnoj trgovini koje smo sklopili u proteklom periodu ne možemo da menjamo, priznaje Prostran, ali napominje da možemo da menjamo pristup podsticanju i promovisanju domaće proizvodnje.


Izvori

RTS


Tagovi

Uvoz hrane Kupujmo domaće Uvoz belog luka Uvoz crnog luka Uvoz krompira Uvoz voća Milan Prostran Emanuel Makron


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.