Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zeleno i plavo
  • 17.12.2021. 12:00
  • Zadarska, Nin

Sirovina iz Vrbanje sušena kod Drniša: Stigle prve dalmatinske delicije od slavonske fajferice

Iz probne proizvodnje stigli prvi šokoli, pršuti, kobasice i pancete. Vukovarsko srijemska i Zadarska županija proizvodit će 15.900 kg šokola i pršuta plus 20 tona dalmatinske pancete, kobasica i drugih suhomesnatih proizvoda u zajedničkoj Šokolani u Ninu.

Foto: L. Bencarić/arhiva AK
  • 981
  • 241
  • 2

Kad su Luku Modrića upitali čiji su pršuti i vino bolji: naši ili španjolski proslavljeni nogometaš je odgovorio lakonski kratko, u svom stilu: španjolski pršut, a hrvatsko vino. Kad je rekao pršut mislio je na onaj od poznate španjoske crne svinje Pata negre. U prijevodu na naški “crna nožica, crni papak” čuvena je autohtona pasmina svinja s jugozapada Španjolske u pokrajinama Huelva, Cordoba, Ceceres, Salamnca i Sevilla.

Od Pata negre dobiva se cijela paleta suhomesnatih proizvoda poput dimljene pečenice ili raznih vrsta kobasica, a najpoznatiji je pršut koji je već dostigao kultni status. Cijena kilograma nadilazi 500 eura, a oni duže sušeni i pripremani i po nekoliko tisuća eura.

Najbolji se znaju sušiti i po pola desetljeća, izvjestila je svojedobno kolegica Lada Stipić Niseteo.

Longin duhovito poentirao

Možda ćemo i mi imati naš pršut, pancetu, kobasicu i Ninski šokol od naše slavonske crne. Zapravo, prve primjerke iz probne proizvodnje već smo imali priliku kušati u konobi Kraljevskih vinograda na Punta Skali ponad Petrčana. Degustaciju su priredili predstavnici Grada Nina na čelu s gradonačelnikom Emilom Ćurkom i Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) s ravnateljem Vladimirom Kovačevićem. Ovaj važan događaj nije propustio ni zadarski župan Božidar Longin s pročelnikom Danielom Segarićem.

"Ovo je početak dobre priče koju podupiremo", rekao je Longin, upitavši nazočne znaju li koja hrvatska riječ u sebi ima četiri slova N. Nitko nije odgovorio pa je župan, pred degustaciju, duhovito poentirao: Slanninna! Tako sočno i uz “uslast” potaknuo početak kušavanja.

Od ideje do probne proizvodnje

No, prije nego otkrijemo kako je protekla degustacija, kako su reagirala nepca kušača, podsjetimo kako je uopće došlo do probne proizvodnje ovih tradicijskih dalmatinskih proizvoda od mesa slavonske Fajferice, kako nazivaju crnu slavonsku svinju?

"Na ovome se radi već dvije godine", kaže Vladimir Kovačević, v.d. ravnatelj AGGRA-e. Najprije je u Ministarstvu poljoprivrede postignut dogovor između Zadarske i Vukovarsko-srijemske županije. Odmah se uključio i Grad Nin s ciljem da potaknu razvitak legalne i puno veće proizvodnje Ninskog šokola.

Degustacija dalmatinskih delicija od slavonske fajferice (Foto: Borjan Peša)

Potom su 20. srpnja 2020. Agencija i najistočnija županija potpisale sporazum o izradi idejne studije o Izgradnji komunalne Pršutane na području Zadarske županije. Studiju je u prosincu prošle godine dovršio zagrebački Obrt za poslovne usluge DAKO, kojega je vlasnik Damir Kovačić, profesor na Agronomskom fakultetu.

Izvješće o pilot projektu probne proizvodnje tradicijskih suhomesnatih proizvoda sačinio je mladi ninski magistar agronomije Lovre Štulić, koji je od početka uključen u ovaj projekt. On je zajedno s profesorom Kovačićem pratio sve faze proizvodnje. Od nabavke sirovine od uzgajivača do prerade i sušenja. U okviru pilot projekta "Organizacija probne proizvodnje tradicijskih suhomesnatih proizvoda“ provedena je probna proizvodnja dalmatinskog pršuta, pancete, ninskog šokola i dalmatinske kobasice.

Sirovina iz Vrbanje sušena kod Drniša

Sirovina je kupljena od uzgajivača svinja iz Vukovarsko-srijemske županije i to: svinjski but – 30 kg (2 komada), svinjski vrat -  28 kg (10 komada), svježa panceta – 32,7 kg (5 komada) i smjesa za dalmatinsku kobasicu – 50 kg. Klanje svinja, rasijecanje mesa i priprema smjese za kobasice napravljena je u klaonici Brčić d.o.o. u Vrbanji. Meso je sušeno u pršutani OPG Zvonimir Marin u Trbounju kod Drniša.

Klanje, prijevoz svinja do sušare mesa – pršutane te sušenje mesa obavljeno je u objektima i sredstvima (vozilo hladnjača) koji ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete.

Po okončanju procesa sušenja naručitelju AGRRA-i su predani suhomesnati proizvodi iz probne proizvodnje u sljedećem asortimanu i količini: Ninski šokol – 10 komada, Panceta – 5 komada, Dalmatinska kobasica – 30 kg. Dalmatinski pršut – 2 komada.

Svi troškovi probne proizvodnje, koji obuhvaćaju kupnju svinja, klanje, rasijecanje mesa, pripremu smjese za kobasice, prijevoz mesa do sušare te usluge sušenja plaćeni su iz pilot projekta.  Za studiju 30.000 kuna po pola Agencija i Vukovarsko-srijemska županija, a za probnu proizvodnju, nabavku mesa i stručni rad 18.000 kuna platila je sama AGRRA.

Zajednička šokolana u ninskim Mirilima

"Sve studiozno od ideje do probne proizvodnje i zajedničkog kušavanja", kaže Kovačević. Sada slijedi razrada daljnjih postupaka po projektu. Najprije izrada studije izvodljivosti, a onda na temelju toga i glavnog projekta - izgradnje buduće komunalne pršutane.

Zar ne bi bolje pristajalo ime ninska Šokolana? - predložio sam Kovačeviću. Može, odlično, odgovorio je, pršutana ima svugdje, a Šokolana je jedna. Ninska.  

Grad Nin je, prema idejnoj studiji, već odabrao lokaciju u tamošnjoj poduzetničkoj zoni Mirila.

Šokolanu kapaciteta od ukupno 15.900 kg šokola i pršuta plus 20 tona dalmatinske pancete, kobasica i drugih suhomesnatih proizvoda bit će u jednakom suvlasništvu Grada Nina i Vukovarsko- srijemske županije. Za usporedbu, sada na ninskom području oko 25 proizvođača proizvodi u prosjeku oko 40, znači ukupno oko 1.000 komada šokola.

No, cilj novog projekta nije profit već društvena korist za oba partnera. Vukovarsko-srijemska županija želi ovim projektom potaknuti novi prodajni kanal za prodaju svinja, kojega će koristiti prvenstveno mali uzgajivači, koji do sada nisu uspjeli razviti učinkovite lance opskrbe.  

Grad Nin, kaže gradonačelnik Emil Ćurko, želi izgradnjom sušare mesa potaknuti razvitak legalne proizvodnje Ninskog šokola. S druge strane želi osigurati bolju opskrbu lokalnog tržišta vrhunskim suhomesnatim proizvodima. Konačno, oba partnera kroz ovaj projekt žele pridonijeti povezivanju poljoprivrede u Slavoniji s turističkim tržištem, odnosno, na konkretnom primjeru oživotvoriti paradigmu “Zelena i plava njiva”. To ističe i Danel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo I EU fondove Zadarske županije.

"Veseli činjenica da je uspostavljena suradnja s proizvođačima svinja s područja Vukovarsko srijemske županije i da se na takav način ostvaruje naš cilj povezivanja zelene i plave Hrvatske. Mislim da moramo težiti proizvodima premium kvalitete jer imamo vrhunsku sirovinu i sve prirodne uvjete da to i ostvarimo, a  što se tiče Ninskog šokola trebamo težiti dobivanju oznake zaštite geografskog porijekla”, kaže.

Što će pokazati ekspertiza Lovre Stulića?

Sad kad smo otkrili sve karte o ovom važnom projektu kojim će se oživotvoriti paradigma “zelena i plava njiva” vratimo se degustaciji koja nije imala natjecateljski karakter. Željelo se prikupiti prve dojmove o okusu ovih suhomesnatih delicija. Naravno, nećemo o ukusima, ali ono u čemu su se složili svi kušači je - masno. Malo previše masnoće.

Crnu slavonsku karakterizira uzgoj na otvorenom. "Meso je odlične kvalitete s visokim sadržajem unutarmišićne masti i nezasićenih masnih kiselina", pojasnila je Dolores Barač, otkrivajući da se “fajferica” i počela uzgajati prvenstveno zbog masti. Vladimir Kovačević dodaje da je ovo zapravo početak, predigra za ekspertizu koju će obaviti Lovre Stulić.

Degustacija u Kraljevskim vinogradima (Foto: N. Jusup)

Cilj je utvrditi imaju li ovi proizvodi od crne svinje tržišni potencijal. Ako ne tražit ćemo od naših partnera u Vukovarsko - srijemskoj županiji druge pasmine durok, landras ili križance “fajferica” i mesnatijih pasmina, kaže Kovačević, uvjeren da će se ovaj projekt uspješno realizirati na zadovoljstvo svinjogojaca u Slavoniji i Baranji, ali i potrošača na našem području, kako domaćeg stanovništva tako i turista.

Tim njegovim riječima i zaključujemo ovaj report s prvog, neformalnog kušanja šokola, pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda od slavonske crne svinje. Neka, neka se konačno počne ostvarivati povezivanje plavog i zelenoga za što su, ovaj put, podjednako zainteresirani akteri s mora i ravnice. Podjednako, ako se ne varamo?


Fotoprilog


Tagovi

Zadarska županija Vukovarsko srijemska Grad Nin AGRRA Šokolara Suhomesnati proizvodi


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]