Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište brašna
  • 16.09.2018. 12:00

Šajatović: Zašto bescarinski uvoz pšenice?

"Kako bi sačuvali tržište za naše brašno, u inostranstvu tražimo da nam se dozvoli bescarinski uvoz 20.000 tona kvalitetne pšenice. To je samo 1% ovogodišnje naše proizvodnje", kaže Šajatović

Foto: Đorđe Simović
  • 1.141
  • 188
  • 0

Zahtev Poslovnog udruženja industrijskih mlinova, pekara i fabrika testenina Žitounija, za bescarinski uvoz određene količine pšenice, kako bi se poboljšao kvalitet domaćeg namenskog brašna, izazvao je burne reakcije u domaćoj javnosti. Uglavnom su se čuli negativni komentari. Međutim, gotovo da se nisu čuli argumenti mlinara.

Manje pšenice za meljavu nego lane

Predsednik Žitounije Zdravko Šajatović kaže da mi nemamo preciznih podataka koliko je uopšte pšenice požnjeveno ove godine. Procene su u rasponu od tri do 3,5 miliona tona, koliko je procenilo američko Ministarstvo poljoprivrede i to zbog činjenice da imamo najveći rast proizvodnje u svetu za godinu dana od 39%.

"Ono što najviše brine je što se ministar poljoprivrede Branislav Nedimović hvali koliko mi mnogo pšenice imamo. Nas mlinare taj podatak ne interesuje. Nas brine što verovatno nema ni milion i po tona mlinske pšenice. Nas mlinare stočna pšenica ne interesuje. Mi pšenice za meljavu imamo manje nego prošle godine", kaže Šajatović.

Gubitak tržišta brašna u inostranstvu

Šajatović kaže da gubimo teško stečeno tržište za naše brašno u inostranstvu: "Pretplošle godine izvezli smo 252 hiljada tona brašna, prošle 200 hiljada tona a ove godine ćemo značajno manje. U tome bar sa 10% učestvuje brašno za proizvodnju bureka i lisnatih testa. Ko nas istiskuje sa tržišta - Bosanci. Zato što imaju bolje brašno. Konstatovali su da ne mogu da proizvedu brašno potrebnog kvaliteta, jer nemaju odgovarajuću pšenicu. I počeli su da bescarinski da uvoze pšenicu i 'tuku' nas na tržištu".

Sagovornik konstatuje da se brašno iz BiH prodaje po 320 evra po toni, a naše 220 i da ipak gubimo tržište, jer je u pitanju kvalitet brašna.

Potrebe izvoznika brašna - 20.000 tona kvalitetne pšenice

Kako ne bi izgubili izvozne aranžmane, na sastanku Žitounije izvoznici brašna su objedinili svoje potrebe za kvalitetnom pšenicom, koje su u ovom trenutku 20.000 tona. Prema proceni mlinara, potrebni kvalitet pšenice mogu naći u inostranstvu.

"Ta količina je samo 1% ovogodišnje naše proizvodnje. I ne znam zašto je podignuta tolika tenzija oko ovog našeh zahteva. Zvao sam i Produktnu berzi i agencije i oni su mi rekli da mesečno imaju jednu ponudu sorti poboljšivača. Pa ako imamo kvalitetnu pšenicu, šta rade proizvođači sa njom? Kriju je? Ali pre kupovine takve pšenice mlinar će proveriti, i na kraju platiti samo kvalitet. Po onome što se nudi na tržištu mislim da kod nas takve pšenice nema", tvrdi Šajatović.

Šajatović konstatuje da ozbiljni izvoznici brašna moraju u kontinuitetu biti snabdeveni kvalitetnom pšenicom.


Tagovi

Zdravko Šajatović Žitounija Brašno Mlinska pšenica Uvoz pšenice Kvalitet brašna


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D