Porast potražnje za konzumnim jajima u Hrvatskoj

"Uvesti poticaje u peradarsku proizvodnju, smanjiti nelojalni uvoz jaja i konzumnog mesa peradi, mjere su koje bi država trebala poduzeti kako bi se poboljšao status proizvođača konzumnih jaja. Ohrabruje žalosna činjenica, da je porasla potražnja konzumnih jaja u Hrvatskoj i to tek nakon silnih događanja sa pojavom salmonele u njima, ali i mesu".

Kaže to dr.vet.med. Zdravko Banovec s peradarske farme PERFA iz Donje Stubice u Zagorju.

Riječ je o farmi koja se dugovjeko bavi kokama nesilicama odnosno proizvodnjom konzumnih jaja u kaveznom, a ne tako davno i podnom uzgoju. Broji se tamo od 220.000 do 230.000 koka nesilica tzv. lake linije, pasmine Tetra Brown, Lohmann Brown, Isa Brown.

Kako doznajemo, prostire se farma na 7.500 četvornih metara od čega je samih objekata sa kavezima 5.500 kvadrata odnosno 2.000 je sa slobodnim, podnim uzgojem nesilica. Takve kokoši slobodno šeću, jedu i nesu jaja nešto drukčije za razliku od onih u kavezima.

Uzgoj u kavezima nehuman po životinje jer postaju strojevi za produciranje

Za kavezni uzgoj, nemalo je onih koji kažu da je "nehuman po životinje" koje tako postaju strojevi za produciranje. Dr.vet. Banovec otkriva kako zbog toga bogati sjever Europe sve više i odustaje od kaveznog uzgoja nesilica i okreće se slobodnom, dok je u istočnom dijelu starog kontinenta on još uvijek aktualan (u kaveznom je lakše kontrolirati životinje).

Godišnje oko 60 milijuna jaja, jedna ih koka snese oko tristotinjak

Godišnje se na PERF-i, ističe veterinar proizvede oko 60 milijuna jaja (nije puni ciklus) a jedna ih koka snese tristotinjak što ovisi o kondicji, starosti (proizvodni je ciklus 55 tjedana) i dugim statusima životinje. Jednodnevne piliće vale do odgojnih 17 tjedana (toliki im je uzgojni vijek), a onaj proizvodni doseže nešto više od jedne godine. Nakon toga kokoši se otpremaju na klaonicu, a najveći im je otkupljivač kažu Argeta.

Po EU direktivi povećanje prostora kokama nesilicama na 750 četvornih cm

Farma je napominje nam pomoćni direktor Damir Benko svoju proizvodnju uskladila s propisima EU što uključuje i povećanje prostora kokama nesilicama sa 550 četvornih centimetara na 750. Potonje, ali i prečka više u kavezu također su se ustrojile zbog dobrobiti životinja odnosno poboljšanja njihovog hranidbenog i pojidbenog prostora.

Takozvani obogaćeni kavezni uzgoj kaže po legislativi EU provodi se od 2012 godine. Kada je o prehrani riječ, po jednoj životinji doznajemo dnevno odlazi 120 grama hrane (potrošnja je ljeti manja), a kokoši se uobičajeno hrane od 3 do 5 puta na dan, no sve ovisi o starosti nesilice, razdoblju nesivosti i sl.

Prehrana životinja na bazi suncokreta, kukuruza, soje

Benko ističe kako imaju i vlastitu proizvodnju hrane i to na bazi kukuruza, soje, suncokreta, a jaja su im prve klase tzv. konzumne i druge klase za prerađevine. U prvoj su ona određena težinskim razredima od S kao najmanjeg, M nešto većeg kao i onog L te najvećeg XL. Iako jaja na tržište plasiraju nemalo u veleprodaji (trgovački lanci, tržnice), u PERF-i se ona mogu kupiti i na farmi po cijeni od 0,90 lipa do 1,3 kune.

PERFA proizvodnju obavlja po ISO HACCAP sustavu kvalitete i kontrole, a to znači da svako jaje mora biti obilježeno odnosno utvrđen mu način uzgoja,označena zemlja porijekla, broj farme.

Hrvatska potrošnja jaja ispod prosjeka EU

Hrvatska doznajemo godišnje potroši od 650 do 700 milijuna jaja uključujući i ona za prerađevine (tjestenine) što je ispod prosjeka Europske unije, gdje je to za 20% više. Nakon nemilih događaja sa pojavom salmonele u jajima, smanjen je njihov uvoz kod nas i to od listopada prošle godine. Našeg smo sugovornika upitali i kako (pre)poznati koje jaje nije svježe, i doznali kako ga treba staviti u čašu vode pa ako se (po)digne,znači da u njemu ima zraka i da nije dobro.

Za konzumiranje najbolja jaja od 25 do mjesec dana starosti

Kako se u trgovinama prodaju i jaja sa tzv. sniženim rokom trajanja, a to je itekako osjetljiva "roba", treba zato paziti što uzimamo za konzumiranje, a najbolje je korstiti jaja od 25 do mjesec dana "starosti" (najbolje ih je pribaviti od pouzdanih proizvođača).

Iako u Europi ne prednjači po toj proizvodnji, u Hrvatskoj su nerijetko završavala dvojbena jaja iz Poljske i Mađarske. Zemlje koje dugovjeko bilježe proizvodnju konzumnih jaja ponajprije su Njemačka i Nizozemska kaže naš sugovornik. Dodaje da na njihovoj farmi nemalo paze i na zdravstvenu dobrobit životinja koje su dva puta cijepljenje protiv salmonele, ali i drugih bolesti u omjerima koje nalaže zakon.

Zbog ptičje gripe pojačani biosigurnosni uvjeti

Za aktualne pojave ptičje gripe, provode kažu sustavno pojačane biosigurnosne mjere koje podrazumijevaju korištenje zaštitne odjeće i obuće, špricanje vozila koja se pojavljuju na farmi sa određenim zaštitnim sredstvima i dr. Pazi se itekako na higijenu i "zdravlje" prostora koka nesilica koji ima automatsko hranjenje, pojenje i ventilaciju.

U opremu su i cjelokupne investicije ističu u PERFI nemalo uložili, a riječ je o 25 milijuna kuna (kredit) od čega su od europskih fondova uspjeli povratiti osam. Za sada nemaju namjeru razvijati nove stavke proizvodnje, jer valja im dalje afirmirati svoj brend "sretna jaja" iz podnog uzgoja.