Postoje dobri razlozi za supresiju sive ekonomije koja penetracijskim cijenama nepovoljno utječe na razinu društveno-ekonomske razvijenosti pa su tako zbog nje, osim Pavičića i mnogobrojni drugi registrirani proizvođači stjerani u kut.
Prošlo je desetljeće od kako su Ivica, Đurđica i Ivana Pavičić, u Petrijevcima posadili šljivik od tisuću voćaka na 2,54 ha poljoprivrednih površina.
Iz godine u godinu, pretvaraju sirovinu u izvrsnu šljivovicu, viljamovku, dunjovaču, lozu, travaricu te likere: orahovac, višnjevac, liker od anisa, bazge, breskve i aronije.
Pitate li ih za specifičnost proizvodnje, doznat ćete da koštice u većoj mjeri ne ostaju u komini zbog cijanovodične kiseline koja, ako je prisutna u većim količinama, daje neugodan gorak okus i miris na košticu, dok u manjim pozitivno djeluje na organoleptičke osobine (okus i miris) rakije, tj. doprinosi boljoj izraženosti arome rakije koja nije poželjni sastojak.
"Prilikom fermentacije, svaki dan miješamo kominu s drvenom lopaticom. Proces traje tri tjedna. Važan je jer komina mora biti tekuća, ujednačena i lijepe crvenkaste boje poput kaše. Bez miješanja bi se stvorio tvrdi pokrov koji bi se morao baciti što bi rezultiralo manjim dobitkom količine rakije s povećanim sadržajem kiseline i lošom aromom", objašnjava Ivana Pavičić.
Ovi petrijevački zaštitnici ekologije, tradicije i kulture, zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj praksi, trudu i radu, okrunjeni su brojnim nagradama od kojih se osobito diče priznanjem za inovacije u Budi Uzor - Tera Tehnopolis, javnim priznanjem Općine Petrijevci u obliku Plakete - Grba Općine Petrijevci za izuzetna ostvarenja i postignute uspjehe za ekološku proizvodnju od voća, priznanjem za novi liker od bazge na Histria sajmu, nagradom za najbolji liker od višanja na edukacijskom natjecanju likera u Semeljcima 2015. i još brojnim drugim, no unatoč tome, do tržišta im je, kao i brojnim drugim poljoprivrednicima, teško doći.
Upravo stoga postoje, čini mi se, dobri razlozi za supresiju sive ekonomije koja penetracijskim cijenama nepovoljno utječe na razinu društveno-ekonomske razvijenosti pa su tako zbog nje, osim Pavičića i mnogobrojni drugi registrirani proizvođači stjerani u kut.
Za Glas Slavonije, voditeljica Službe za trošarine i posebne poreze PCU-a Osijek, S. Cerovčec prokomentirala je izmjene i dopune Zakona o trošarinama na jaka alkoholna pića koje su 1. siječnja stupile na snagu. Uvele su se tako određene izmjene za tzv. rakijaše koje imaju za cilj uvesti što više malih proizvođača u sustav naplate trošarina i smanjiti sivu zonu koja je nazočna i nakon oporezivanja proizvodnje rakije "u dvorištima".
"Krajnji rok za dostavu godišnjeg izvješća za 2016. o ukupno proizvedenoj količini jakih alkoholnih pića je 20. siječnja, a za uplatu trošarine je do 31. siječnja 2017. Pri tome odredbe koje se odnose na prijavu za upis u Registar trošarinskih obveznika ostaju iste, odnosno svi mali proizvođači, neovisno o tome jesu li vlasnici kotla ili ga unajmljuju, obvezni su po Zakonu o trošarinama najkasnije osam dana prije početka proizvodnje registrirati se podnošenjem Prijave za upis u Registar trošarinskih obveznika mjesno nadležnom CU-u prema svome mjestu prebivališta.
Jednom upisani kao mali proizvođači ne moraju se svake godine ponovo prijavljivati. Odjaviti se mogu u svakom trenu ako su prethodno podmirili sve obveze, a trošarinska obveza ne nastaje im za tekuću godinu u kojoj se do 30. lipnja odjave podnošenjem obrasca PUR-odjava.
Ako je proizvođač i vlasnik kotla, odjaviti se može tek uz prethodno pečaćenje kotla na vlastiti pismeni zahtjev i trošak od 100 kuna. Kako navodi Celovčec, u 2015. na području PCU Osijek, što obuhvaća Osječku, Brodsku i Virovitičku županiju, bilo je prijavljeno 15.866 obveznika kao malih proizvođača, a koji su na ime paušala i trošarina u proračun RH uplatili 1.734.065 kn", piše Suzana Župan.
Na osnovu dopune i izmjene Zakona, razgovarali smo s mladom poljoprivrednicom, Ivanom Pavičić koja se čitavo desetljeće bavi proizvodnjom ekološke rakije.
"Jako smo zadovoljni i to je odlična vijest! Mali destilater može biti prijavljen u trošarinsko skladište i plaćati po prodaji, a može biti i pod 69. van odgode plaćanja. Dobro je što mali destilater može birati između te dvije mogućnosti, te se odlučiti za onu koja mu odgovara, i na kraju, što je najvažnije, plaća 50% manju trošarinu na alkoholna pića što mu daje vjetar u leđa i olakšava proizvodnju", priča Ivana Pavičić koja se dugi niz godina bori s neadekvatnom konkurencijom koja vlastite proizvode plasira u ambalaže njezine obitelji označene znakom ekološkog porijekla, ne bi li prodajom ostvarila veći profit.
Upravo stoga, ne smijemo zanemariti podatak da Pavičići kao ekološki proizvođači izdvajaju i do 100 eura po litri visokodjelotvornog insekticida (Neemazal) koji sadrži djelotvorne tvari iz koštica tropskog neem drva, koji osim visoke cijene predstavlja problem dostupnosti jer ga u Osijeku, primjerice, nema.
Tagovi
Autorica