Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prehrambena kriza
  • 27.07.2020. 15:00

Na prvoj liniji: 27 zemalja boriće se sa prehrambenim krizama zbog pandemije

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svetski program za hranu (WFP) identifikovali su zemlje koje su teško pogođene nedostatkom hrane. Pogoršanje situacije predstavlja otežana poljoprivredna proizvodnja zbog klimatskih promena, nedostatak materijala za setvu, stočne hrane, ali i sve veći rast cena.

Foto: Depositphotos/AttractionArt
  • 139
  • 8
  • 0

Nova analiza UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svetskog programa za hranu (WFP) identifikovala je 27 zemalja koje su na prvoj crti nadolazećih prehrambenih kriza vođenih pandemijom, a kriza pogoršava stanje u državama koje se već bore sa manjkom hrane.

Nijedna svetska regija nije imuna, od Afganistana i Bangladeša u Aziji, Haitija, Venecuele i Srednje Amerike, Iraka, Libana, Sudana i Sirije na Bliskom Istoku do Burkine Faso, Kameruna, Liberije, Nigera, Nigerije, Mozambika, Sijera Leone i Zimbabvea u Africi, stoji u izveštaju FAO-a.

Poziv svetskih poljoprivrednih lidera: Sprečite porast broja gladnih 

Analiza upozorava da su ove zemlje u visokom riziku od pogoršanja u bezbednosti hrane u narednim mesecima uključujući i veći broj ljudi koji se bore sa akutnom gladi.

"Ove zemlje su bile suočene sa visokom stopom nebezbednosti hrane i akutnom glađu i pre virusa COVID-19 i to zbog ekonomskih kriza, nestabilnosti i nesigurnosti, klimatskih ekstremiteta i bolesti biljaka i životinja", napomenuo je generalni direktor FAO-a, Ku Dongju.

"Oni su sada na prvoj liniji i nose glavni uticaj razornih efekata virusa korona na prehrambene sisteme, koji unutar zdravstvene krize stvaraju i dodatan problem sa glađu stanovništva", rekao je Dongju i dodao kako bi trebalo što pre učiniti što više da bi se zaštitili njihovi prehrambeni sistemi i najugroženije stanovništvo.

Načini na koje virus stvara probleme sa glađu

Iz organizacija poručuju da postoje četiri glavna načina na koji COVID-19 tera ljude na glad:

  • Napuštanje poslova i manja plata znači da ljudi imaju manje novca koji troše za hranu i domaćinstvo i da inostrani radnici šalju novac rođacima u takve zemlje da bi mogli da prežive. Istovremeno, cene hrane sve su veće u mnogim zemljama što predstavlja prepreku u kupovini hrane.
  • Niz poremećaja povezanih sa potrebnim pandemijskim i zdravstvenim preventivnim merama takođe ima značajan i sve veći uticaj na proizvodnju i snabdevanje hranom.
  • Očekivani državni prihodi znače da su kritične sigurnosne mreže poput socijalne zaštite i programa školske prehrane nedovoljno finansirane i nisu u stanju da zadovolje sve veće potrebe.
  • Pandemija doprinosi i političkoj nestabilnosi i potiče sukobe. Na primer, sukobi nastaju između zajednica zbog prirodnih resursa poput vode ili pašnjaka što dodatno remeti poljoprivrednu proizvodnju i tržišta.

Anketirali su poljoprivrednike, kakvi su rezultati?

Noviji dokazi iz trenutnih FAO anketa u zemljama sa prehrambenom krizom ukazuju da se proizvodnja hrane pojavljuje kao ozbiljan izazov. Anketirani poljoprivrednici prijavljuju brojne izazove u pristupu semenskom materijalu što rezultira i smanjenjem setvenih površina.

Na Haitiju 90 odsto njih očekuje znatno smanjenje proizvodnje žitarica. U Kolumbiji je više od polovine ispitanih stočara prijavilo probleme u pristupu stočnoj hrani dok se u Južnom Sudanu dve trećine bori za pristup zdravstvenoj zaštiti životinja.

Ova dinamika bi verovatno dovela do začaranog ciklusa pada proizvodnje, smanjenih mogućnosti poljoprivredne radne snage i povećanja cena hrane, što će rezultirati negativnim strategijama suočavanja i daljim pogoršanjem bezbednosti hrane. U pokušaju da se suprotstavi, tome FAO je objavio revidirani apel u iznosu od 428,5 miliona američkih dolara u skladu sa Globalnim planom humanitarnog odgovora UN-ovog sistema na COVID-19.

Loše stanje u mnogim državama

U Afganistanu cena hrane porasla je za 20 odsto, dok je pandemija takođe uzrokovala smanjene prihode, poremećene lance snabdevanja hranom i smanjila pristup problemima poljoprivrednih inputa, goriva i radne snage. U Bangladešu je ekonomski uticaj krize uzrokovao povećanje stope siromaštva na čak 40 odsto.

U Etiopiji je pandemija u kombinaciji sa poplavama i najezdom pustinjskih skakavaca prouzrokovala manje prinose. Na Haitiju pored krize bile su i nestabilne padavinee koje su dovele do pada prinosa. U Sijera Leoneu su cene glavnih prehrambenih proizvoda već porasle znatno iznad njihovog dugoročnog proseka, a smanjenje poljoprivredne proizvodnje moglo bi da dovede do daljeg rasta cena hrane. 

Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno

U Somaliji se očekuje da će izazovi virusa korona, u kombinaciji sa nedavnim poplavama i uticajem skakavaca, smanjiti proizvodnju glavnih useva, koji će biti ubrani u julu, za 20 do 30 odsto. Izvoz stoke već je smanjen za 20 odsto, a očekuje se još jedno smanjenje od 30 do 50 odsto zbog smanjene potražnje Saudijske Arabije, nakon otkazivanja hodočašća tokom ramazana. Očekuje se da će se broj stanovnika u Somaliji, koji su podvrgnuti akutnoj gladi, utrostručiti u odnosu na prošlu godinu.

U Jemenu već vlada najveća svetska prehrambena i humanitarna kriza. Od aprila je tamo zabeleženo povećanje cena hrane za 35 odsto u nekim područjima. Zimbabve je izdržao jednu od najsušnijih sezona, što je dovelo do značajnog deficita žitarica drugu godinu zaredom. Ekonomski uticaj pandemije se tu već primećuje daljom inflacijom.

Foto: Flickr licenca CC


Tagovi

FAO Glad Prehrambena kriza Covid-19 Kriza Virus korona Nedostatak hrane Smanjenje setvenih površina


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.