Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obogaćeno brašno
  • 21.06.2020. 18:00

Manjak vitamina D: Možemo ga nadoknaditi dodavanjem u brašno?

Nedostatak vitamina kod populacije dovodi do raznih bolesti, a manjak vitamina D bi se moglo sprečiti obogaćivanjem brašna. Od toga bi bilo i ekonomske koristi, smatraju britanski naučnici.

Foto: JumpStory
  • 206
  • 30
  • 0

Uravnoteženi nivo vitamina D u telu je ključno za zdravlje i vitalnost. Njegova, kao i važnost kalcijuma za kosti odavno je poznata, ali budući da je topiv u mastima, ima puno širi raspon učinaka na organizam nego što se to pre smatralo. Nedovoljni nivo ovog vitamina je povezana s rahitisom i osteoporozom, ali i dijabetesom, karcinomom creva, anemijom, visokim krvnim pritiskom i multiplom sklerozom.

Britanci su svesni da ne dobijaju dovoljno ovog nutrijenta, jer putem sunčeve svetlosti i hrane ne unose dovoljne količine. Kako piše world-grain, ovaj je vitamin prisutan u samo nekoliko namirnica poput masne ribe, iznutrica, mleka, mlečnih proizvoda i gljiva. Iako telo može da stvori sopstveni, uz pomoć UVB zraka, to zavisi od mnogih činilaca kao što su godišnje doba, vreme, ali starost ljudi.

Prednost brašna je njegova svestranost

Iz tog razloga nutricionisti preporučuju obogaćivanje osnovnih prehrambenih namirnica, a njime se često oplemenjuje hrana za bebe, margarin, ali i mleko te žitarice. Ipak, rezultati su skromni - dnevni unos ovog vitamina u populaciji Britanaca često je daleko ispod preporučene referentne od 400 IU.

Belo pšenično brašno je zdravo - pokazalo novo istraživanje

Stoga britanski stručnjaci pozivaju na obogaćivanje hrane pripremljene od pšeničnog brašna. Osnova za to su dve naučne studije koje dovode do istog zaključka - da bi obogaćivanje brašna bilo najefikasniji način da se značajno poveća udeo vitamina D u svim populacijskim grupama u Ujedinjenom Kraljevstvu. Smatraju da je njegova velika prednost to što se koristi za izradu hleba, peciva, pice, testenine, konditorskih proizvoda i mnoge druge hrane. 

Brašno efikasnije od mleka?

Analiza londonskog Ministarstva zdravlja 2015. godine potvrdila je da se rezultati mogu brzo postići brašnom obogaćenim vitaminom. Teorijskim testnim modelom ispitano je kako bi se zdravlje stanovništva promenilo ako bi se njime obogatili mleko (do maksimalno sedam miligrama na 100 litara) i hleb (10 µg na 100 grama brašna). Koristeći se postojećim podacima, pokazalo se da će se manjak ovog mikronutrijenta u rizičnim grupama smanjiti na 50 odsto sa 93. 

Analiza je takođe pokazala da je brašno efikasnije od mleka. U skladu s tim, naučnica dr Rakel Alen i njen tim preferiraju ga više od mlečnih proizvoda. Zaključak studije bio je da bi "obogaćivanje brašna vitaminom D bilo preporučljiva opcija za sigurno poboljšanje njegovog unosa u populaciju."

Istraživači sa Univerziteta u Birmingemu došli su do sličnih zaključaka. 

Ekonomska korist od obogaćivanja brašna

U studiji objavljenoj u avgustu 2019. u Evropskom časopisu za kliničku ishranu, vođa projekta dr Magda Agujar utvrdila je ekonomske koristi obaveznog obogaćivanja brašnom. Bez nje, rekla je, britanska nacionalna zdravstvena služba imaće dodatne troškove u iznosu od 65 miliona funti (preko 70 miliona evra) u vremenskom razdoblju navedenom u studiji. Poređenjem, troškovi obaveznog obogaćivanja bi bili zanemarivi i iznosili bi samo 12 penija (oko 16 dinara) po osobi godišnje.

"Postoji snažan ekonomski razlog za ovakvu odluku. Nadamo se da će tvorci politika u Velikoj Britaniji razmotriti predlog radi rešavanja ovog ozbiljnog zdravstvenog problema. To će dovesti do značajnih koristi za stanovništvo, posebno najugroženije grupe", zaključila je Agujar.

Ispitivanja učinka obogaćivanja brašna

U mnogim zemljama u brašno se dodaju hranjive materije kao što je gvožđe, folna kiselina, cink, ali vitamin D ostaje po strani. Da bi saznali kako ovaj mikronutrijent deluje, kompanija "Mühlenchemie" je sprovela niz testova pečenja i stabilnosti proizvoda od takvog brašna.

Sveže, zamrznute ili konzervisane namirnice: Koje su hranljivije?

U testovima je korišten vitamin D3 osušen raspršivanjem (kolekalciferol), s tokoferolom kako bi ga zaštitili od oksidacije. Doziranje je bilo 7,5 μg/kg brašna, a testni proizvodi su bili hleb i keks. Rezultati s obzirom na njegovu stabilnost su varirali.

Na primer, u belom hlebu izmeren je gubitak aktivnosti u rasponu od 15 do 20 odsto na temperaturi od 200°C tokom 30 minuta pečenja, a temperatura središnjeg dela hleba dosegla je 98°C. U biskvitima je aktivnost kolekalciferola smanjena za 30 odsto, zbog veće temperature i ravnog oblika proizvoda, a temperatura od 200°C dosegla je srž testa tokom 10 minuta pečenja, što je dovelo do većeg gubitka.

Takvi procesi razgradnje, uzrokovani svetlošću, kiseonikom i toplotom, jedva se mogu izbeći u proizvodnji hrane. Međutim, podešavanje doze koja se koristi za obogaćivanje brašna može da obezbedi da konačni proizvod ima željeni sadržaj vitamina čak i nakon pečenja ili kuvanja.


Tagovi

Brašno Vitamin D Obogaćivanje brašna Dodatak ishrani


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.