Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prerada voća i povrća
  • 15.12.2019. 14:00
  • Pomoravski okrug, Jovac

Malim proizvođačima potrebno više novca iz Fonda za razvoj

Porodica Dimitrijević zimnicu prodaje preko sindikata na 10 rata. Proizvodnju za sada ne mogu da prošire jer su im za to potrebna dodatna obrtna sredstva i više radne snage.

Foto: Jelena Lukić
  • 855
  • 138
  • 0

Porodica Dimitrijević iz Jovca kod Ćuprije se više od deset godina bavi proizvodnjom povrća i to: paprike, kornišona, cvekle, paradajza i kupusa. Jovac se nalazi u podnožju planine Juhor i dolini reke Velike Morave i tu uspeva većina voća i povrća.

Dimitrijevići su najpre pravili zimnicu za uži krug ljudi, za poznanike i prijatelje, a kako se krug kupaca postepeno širio, odlučili su da osnuju zanatsku radnju za preradu povrća i voća "Plodna dolina". Posao vodi Ivan Dimitrijević (38), a pomažu mu supruga Jelena, majka Svetlana i otac Aleksandar.

Želiš opstati? Preradi voće, povrće, mleko - isplati se!

Počeli sa kornišonima i kompotom od šljive, a sada imaju 16 različitih proizvoda

Kaže da su zahvaljujući znanju i iskustvu u prvoj godini poslovanja, napravili nekoliko različitih proizvoda, koje su prodali u vrlo kratkom vremenskom roku. Na taj način su zaokružili proces od proizvodnje do prerade.

"Počeli smo sa kornišonima i kompotom od šljiva, a sada imamo 16 različitih proizvoda. Proizvodimo blagi i ljuti ajvar, kornišone po klasama, filete paprike, mešanu salatu, cveklu, džemove od šljiva sa čokoladom, džemove od dunja i razne vrste slatka. Mi uzgajamo cveklu, šargarepu i papriku, a dokupujemo kornišone, kao i šljivu i kajsiju od meštana Jovca. Čak 90 odsto sirovine je odavde što je bila moja ideja. Ne stavljamo nikakve konzervanse, industrijske arome i dodatake jer su proizvodi pasterizovani," rekao je Ivan Dimitrijević.

Domaći ajvar porodice Dimitrijević

Godišnje proizvedu oko 12 hiljada tegli što je limit za jedan porodičan posao. Proizvodnja kaže on, kreće od juna i traje do novembra. Kreće od višanja, kajsija, šljive, kornišona. Rade kako šta sezonski stiže od voća i povrća. Korinišone i papriku prerađuju istog dana kada je i berba, tako da je sve sveže.

"To je prednost malih proizvođača, sirovina je sveža i time kvalitetnija. Sve prođe kroz naše ruke. Glavni kuvar je mama i još dve žene. Imamo dve, tri provere na ukus. Ajvar se kuva oko dva sata i deset minuta, a samo 5 do 10 minuta kraćeg ili dužeg kuvanja može da promeni ukus i boju. Recepti su iz Kovilja kod Novog Sada iz Vojvodine, iz jedne firme koja se takođe bavi istim poslom. Oni su nam dali i sirće koje ima poseban šmek. Nešto sam i sam kombinovao, ali tu nema nekih posebnih caka, najvažniji je kvalitet sirovine," objašnjava Ivan.

Zimnicu prodaju uglavnom preko sindikata u firmama

Od mašina imaju paster kadu, koja služi za pasterizaciju. Tako napravljen proizvod traje tri godine. Zatim imaju peračicu za pranje voća i povrća, mešače za ajvar i džemove, kao i električni mlin. Veliki deo posla se radi ručno tako da se prati svaki deo postupka i time čuva kvalitet.

Zimnicu prodaju uglavnom preko sindikata u firmama. "Radimo sindikalnu prodaju na 10 rata jer drugačije ne može da se proda. Prošle godine smo krenuli i sa internet prodajom koja je sve traženija. Kupci su uglavnom iz Beograda i Novog Sada. Međutim, mi ne možemo mnogo da širimo proizvodnju jer nećemo imati ovaj kvalitet. Osim toga potrebna su nam dodatna obrtna sredstva i više radne snage. Zato ćemo postepeno da širimo proizvodnju," ističe Ivan.

On kaže da bi svakom mladom poljoprivrednom proizvođaču dobro došla veća pomoć države, pre svega preko Fonda za razvoj. "Potrebno je da sredstva iz Fonda za razvoj budu dostupna svima, odnosno malim firmama, a ne da ide u ruke onih koji već imaju ogromne fabrike. Meni bi značilo da dobijem 15.000 evra za osnovna sredstva i desetak hiljada za obrtna sredstva. To su krediti na sedam godina sa grejs periodom od godinu dana i sa kamatom od 2,5 odsto. Uslovi su odlični ali je procedura bila dosta komplikovana i nemoguće je bilo da se dođe do tih sredstava jer se unapred znalo ko će ih dobiti," ističe Dimitrijević.

Proizvodi "Plodne doline"

Počeo biznis uz pomoć kredita

Ivan je inače počeo biznis tako što je uzeo kredit od banke u kojoj radi i taj novac mu je bio odskočna daska. "Takođe sam aplicirao za program Pokreni se za posa, preko koga sam dobio bespovratna sredstva za kupovinu mašine za pranje povrća i voća i kazana za kuvanje. Nama je ovo dodatni posao, ali ako bi se još proširila proizvodnja i dosta novca uložilo, porodica bi mogla da živi od ovog posla. Na primer, samo za tegle za godinu dana je potrebno 1,5 miliona dinara. Bilo bi dobro kada bi naše proizvode prodali odmah, ovako moramo da čekamo tih deset rata," naglašava Ivan Dimitrijević.

Inače, tegla ajvara "Plodna dolina" košta 540 dinara, kornišoni su 150 i 160 dinara, fileti paprike 150, cvekla i mešana salata 130, džem od šljiva sa čokoladom u manjim teglama od 580 gr je 240 dinara, od kajsije 300 dinara, dok je slatko od kupina 290 dinara.


Foto prilog


Tagovi

Prerada voća Prerada povrća Poljoprivrednici Ajvar Kompot Sirovina Porodičan posao Ivan Dimitrijević


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.