Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivnu smo bilancu u robnoj razmjeni imali samo u sedam skupina proizvoda, podaci su HGK.
Hrvatski je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 884 milijuna eura i bio je za 4,25 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, priopćila je Hrvatska gospodarska komora.
''Nastavak je to višegodišnjih pozitivnih trendova, iako rast izvoza usporava. U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto'', pojasnio je potpredsjednik za poljoprivredu HGK Dragan Kovačević.
Prema njemu, unatoč rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, povećala se negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine za preko 50 milijuna eura.
Usporedno s rastom izvoza, navodi se u priopćenju, nastavljen je trend rasta uvoza. U odnosu na 2016. godinu prošle je godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rastao za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci 2018. uvoz je bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvozili smo najviše čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete, dok smo najviše uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivnu smo bilancu u robnoj razmjeni imali samo u sedam skupina proizvoda: u žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu, mesnim prerađevinama te u raznim proizvodima za hranu.
''Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60% ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije. Posebno nas trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50%, a to su upravo one kategorije u kojima imamo nedostatnu proizvodnju - meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće'', kaže Dragan Kovačević, zaključuje se u priopćenju.
Prema podacima HGK, u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla 32.087 tona živih životinja u vrijednosti 44,4 milijuna eura, što je povećanje od 25,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada je izvezla 25.648 tona. Najviše su se izvozile svinje – 18.264 tone, što je 17,1 posto više nego u prvom polugodištu 2017. Živih životinja uvezli smo istovremeno u vrijednosti 51,1 milijun eura, 21.590 tona, odnosno 8,1 posto više nego 2017. godine. Najviše smo uvozili goveda, 11.666 tona.
U istom je promatranom razdoblju Hrvatska uvezla 67.278 tona mesa i klaoničkih proizvoda, 1,8 posto više nego u istom razdoblju lani, i to najviše svinjskog mesa. Naime, u prvom je polugodištu u Hrvatsku uvezeno svinjsko meso vrijedno 83,4 milijuna eura, tj. 39.326 tona, što je četiri posto više nego 2017. U istom smo periodu izvezli 3464 tone svinjskog mesa vrijednog 9,12 milijuna eura.
"U prvih šest mjeseci 2018. bilježimo blago smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni žive stoke, mesa, klaoničkih proizvoda i prerađevina. No, s obzirom na višegodišnju negativnu vanjskotrgovinsku bilancu i deficit veći od 280 milijuna eura, oporavak hrvatske mesne industrije i stočarstva, posebice govedarstva, ne može se očekivati u kratkom roku", rekao je potpredsjednik za poljoprivredu HGK Dragan Kovačević, stoji u priopćenju HGK.
Kako naglašava, mjere poput izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se favorizira stočarska proizvodnja, smanjenja PDV-a na promet žive stoke i svježeg mesa, stotinjak milijuna kuna ugovorenih sredstava EU za operaciju "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" dokaz su da je voda došla do grla i da devastirano stočarstvo mora postati strateški prioritet hrvatske poljoprivrede.
"Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi u prvom polugodištu 2018. imaju negativnu bilancu u vanjskotrgovinskoj razmjeni na razini od 583,4 milijuna eura, dok proizvodi stočarstva i prateće prerađivačke industrije imaju negativnu bilancu na razini od 287,8 milijuna eura. Među proizvodima stočarstva i ribarstva, pozitivnu bilancu u robnoj razmjeni imamo jedino u skupini proizvoda ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskralježnjaci, zatim prerađevine od mesa te životinjske masti i ulja", navodi se u priopćenju.
U dokumentu ispod teksta pogledajte tablicu vanjskotrgovinske robne razmjene.
Dokumenti
Izvori
Tagovi
Autorica