Dok Mađari za kilogram brašna traže samo 1,8 kuna, prerađivači neće kupovati hrvatsku pšenicu po 1,38 kuna.
Vlasnik Čakovečkih mlinova Stjepan Varga, za Poslovni.hr, o trenutnoj realnoj cijeni pšenice u Hrvatskoj rekao je "Zašto bi pšenicu plaćao 1,38 kuna kada mi Mađari brašno dovoze po cijeni 1,8 kuna za kilogram?". Poljoprivredni proizvođači koji za pšenicu, s traktorima na cesti, pokušavaju izboriti veću cijenu od one prošle godine, iako je po kakvoći zrna lošija od lanjske, prema njegovom navodu, nisu realni. I direktor Žitnih terminala Ivica Čapo kaže kako ni ta tvrtka ove sezone ne namjerava otkupljivati pšenicu niti po cijeni 1,05 kuna jer je - previsoka. Čapo najavljuje da tjedni pred nama donose daljnje veliko urušavanje cijene.
Čapo je uvjeren da će ratari koji se odluče na čekanje nadajući se povoljnijoj cijeni biti na još većem gubitku. "Cijenu pšenice, naime, ruši rekordan urod na svjetskoj razini - veći za čak devet milijuna tona u odnosu na lanjski, ali i procjene da će i berba kukuruza ove jeseni biti iznadprosječna", objašnjava direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Mnogi su uzroci cjenovne problematike oko glavne krušarice u Hrvatskoj. Navodi i kako u Mađarskoj kilogram pšenice iznosi 1,12 kuna i to za kakvoću zrna od 14,5 posto proteina dok pšenica s hrvatskih polja ove godine uglavnom ne prelazi 11,5 posto proteina. "Klimatski nepovoljna godina smanjila je i prinose. U prosjeku su iznosili oko 4,5 tona po hektaru. Uz tako mali prinos i slabu kakvoću zrna ratari će doista ove godine biti na gubitku", kaže Barišić.
Da su prinosi bili 7 do 8 tona po hektaru, cijena od 1,05 kuna ne bi bila problem. "I kod proizvođača koji su godinama ostvarivali oko 10 tona pšenice po hektaru ova je godina srušila urod na 6 do 7 tona. Tona krušne pšenice na burzi u Frankfurtu trži se po cijeni od 168 do 175 eura, na francuskoj burzi je 183 eura, što je procjena i za razdoblje do kraja godine. U Sloveniji službena cijena je 190 eura, no također samo za pšenicu koja sadrži visoki postotak proteina. Ta cijena zvuči privlačno, međutim, mnogi hrvatski ratari vratili su se ovih dana iz "dežele" neobavljena posla i uz dvostruki trošak transporta, doma su dopremili i neprodanu pšenicu. Radi premalo proteina nuđeno im je tek 160 eura za tonu uz plaćanje troška kontrole od 33 eura", kako navodi.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica