Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potencijal boba
  • 19.08.2021. 14:00

Bob je kultura budućnosti? Odakle potiče, ko ga najviše proizvodi i šta sa njim?

Kako raste tržište biljnih proteina, bob, jedna od najstarijih kultivisanih biljaka, a koji je dugo bio u senci pasulja i soje, postaje sve popularniji. Globalno se najviše uzgaja u Kini, dok u Evropi prednjači Ujedinjeno Kraljevstvo. Koji je zaista potencijal ove kulture budućnosti?

Foto: Depositphotos/bhofack2
  • 1.198
  • 107
  • 0

Koliko je bob stara biljna kultura, možda najjasnije pokazuje narodna poslovica koja glasi "Reci popu pop, a bobu bob". Koristi se kada želimo da naglasimo da svakome treba otvoreno da kažemo ono što nam je na umu. Još stariji izraz je "baciti bob", koji pokazuje da je ta mahunarka uz ekonomski značaj imala i veliku društvenu ulogu. U vreme antike stari su Grci i Rimljani koristili njegova zrna prilikom glasanja. Beli bob značio je glas "za", a crni "protiv". 

Reč je o biljci koja je itekako bila uvrežena na našim prostorima, a danas postaje jedna od globalno važnih biljnih kultura.

Gde je nestao bob?

Bob potiče sa Dalekog istoka i predstavlja jednu od najranijih kultivisanih prehrambenih mahunarki u svetu, budući da je uzgajan već u kasnom neolitu, 6.000 godina pre Hrista, piše N. Metajer u radu "Vicia faba breeding for sustainable agriculture in Europe". 

U srednjem veku njegov uzgoj proširen je u Evropi, Aziji i severnom delu Afrike. U XVI veku rasprostranjen je u Novi Svet, prvobitno u Južnu Ameriku, a potom i u Severnu. Vremenom ga je iz uzgoja izgurao pasulj, a potom i soja. 

Kina najveći svetski, a Ujedinjeno Kraljevstvo evropski proizvođač

Najveći proizvođač boba u svetu danas je Kina koja ga je u 2019. godini proizvela 1,74 miliona tona, sledi je Etiopija sa 1,01 miliona tona, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 547.800 tona, Australija sa 327 hiljada tona, pa Francuska sa 177 hiljada tona. Među prvih deset globalnih proizvođača su i Sudan, Nemačka, Italija, Litvanija i Egipat, pokazuju podaci statističkog servisa Tridge. O njegovoj revitalizaciji svedoči i podatak da je njegova proizvodnja u Nemačkoj u petogodišnjem razdoblju (2014 - 2019) porasla za čak 82, a u Italiji 77 odsto. 

Kada je reč o trgovinskoj razmeni, najviše ga izvozi Australija, čiji je izvoz boba u trogodišnjem razdoblju porastao za 44 odsto. 

Dozreli bob u mahuni (Foto: Depositphotos/monapavan)

Bob se do nedavno većinom koristio kao stočna hrana, a danas se ova kultura svrstava u kulture budućnosti. Iako je prosečni evropski prinos dvostruko veći od svetskog, piše Metayer, postoje razlike unutar same Evrope. Tako je u Portugalu, na primer prinos 0,8 t/ha, a na severu Francuske pet do šest tona za hektar. U Velikoj Britaniji on iznosi 4,9 t/ha za ozimi kao i 4,4 t/ha za jari. 

Kako gajiti bob - sve popularniju mahunarku u prehrambenoj industriji?

Prinos itekako zavisi od sortimenta, setvenog sklopa, klimatskih i mnogih drugih uslova, ali, Metajer smatra da je potencijal ove kulture čak do devet tona za hektar. 

Dugo vremena tradicionalna biljka Balkanskog poluostrva

Kada je reč o našim prostorima, ova mahunarka dugo vremena bila je tradicionalna biljka Balkanskog poluostrva. 

Koristio se u ishrani ljudi i kao stočna hrana, ali već su ga krajem 19. veka potisnule druge mahunarke, prvenstveno pasulj, ali i sočivo te grašak. Njegov se uzgoj za ljudsku ishranu gotovo sveo na bašte, a tek se na većim pijacama može naći u svežem stanju kao vrlo mlada mahuna ili mlado zrno u rano proleće. 

Nekada tradicionalno varivo od boba (Foto: Depositphotos/nito103)

Kako ocenjuju stručnjaci, uzgoj boba prate i problemi poput napada štetočina i bolesti, a posebno antraknoze, braon pegavosti i rđe.

Smatra se, s obzirom na sve veću potražnju za biljnim proteinima - bob je kultura budućnosti. 

Zašto je bob odjednom tako popularan? 

Čemu bob pored soje, pitaju se mnogi. Rastuće tržište namirnica baziranih na biljnim proteinima stalno traži nove izvore za njihovu proizvodnju. Osim toga, soja nije na dobrom glasu budući da je prema WWF-u taj usev drugi najveći uzročnik krčenja šuma, a može biti i visoko genetski modifikovana i sadrži rezidue herbicida. 

Sve je ovo važno narednim mlađim generacijama koje su mnogo osetljivije na zaštitu prirode i čije su prehrambene navike sve više okrenute zdravijim, održivijim alternativama. 

Sve je više proizvoda baziranih na biljnim proteinima (Foto: Depositphotos/sophieost)

Osim toga, kako pišu na stranicama Kopenhaškog univerziteta, kada je reč o ukusu, nijedna mahunarka ne može da se takmiči sa bobom i drugim izvorima biljnih proteina. Istraživanja sprovedena u Danskoj su pokazala kako izolat proteina koji se dobije mehaničkom obradom boba, odnosno mokrim frakcionisanjem, zadržava prirodno svetlu boju, neutralan ukus i dobru teksturu što je vrlo važno pri izradi namirnica poput burgera, kobasica, namaza, biljnih falafela i sličnih proizvoda koji doživljavaju pravi procvat na zapadnom tržištu. 

"Naši rezultati pokazuju da ovom metodom značajno povećavamo sadržaj proteina. Osim toga, testovi pokazuju da smo dobili gotovo jednako lako probavljive belančevine kao i kada razgrađujemo proteine ​​iz životinjskih proizvoda, poput mesa i jaja", izjavila je jedan od istraživača, Iben Like Petersen

Možemo zaključiti kako će uzgoj boba i prehrambene inovacije biti sledeća top priča na svetskom tržištu.


Povezana biljna vrsta

Bob

Bob

Engleski naziv: Broad bean | Latinski naziv: Vicia faba L. (partim)

Bob je jednogodišnja biljka razgranatog korena. Ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvetovi su bele boje sa crnim šarama, a nakon cvetanja razvijaju se mesnate... Više [+]

Tagovi

Uzgoj boba Bob Biljni proteini Najveći proizvođač Prinos po hektaru Poreklo boba


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.