Alma Cvjetković prepoznala je priliku: godinama se uspješno bavi uzgojem gastronomskih puževa

Puž - spor i neugledan mekušac kojega većina ljudi u najmanju ruku, ne voli. Uvršten je u rang zmija, žaba, pohanih skakavaca i tko zna sve kojih ‘gadosti’ koje ljudi jedu. Takvo je mišljenje velikog dijela Hrvatske, dok se Europa i svijet mahnito grabaju za svakog uzgojenog puža. Vrijeme je da se prestanemo čuditi i podsmjehivati susjedu koji uzgaja puževe te da se riješimo gastronomske skepse prema ovom cijenjenom mekušcu. Neki su na vrijeme uvidjeli priliku u uzgoju i dobroj zaradi.

Alma Cvjetković, vlasnica Helicikulture iz Matulja, prva se u Hrvatskoj počela baviti uzgojem gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu. Svoje proizvode prodaje isključivo u Hrvatskoj, a o počecima Alma kaže: “Obrt je registriran još 1979. godne, dok je za djelatnost poljoprivrede u sektoru uzgoja životinja registriran od  1994. Ukupno je u rad uključeno šestoro ljudi ako uzmemo u obzir zaposlenike u obrtu i članove obitelji koji uskaču kao pomoć. U registriranom objektu uzgajaju se kopneni puževi (gastropoda terrestria), vrste Helix. Naš je obrt prvi koji je započeo s kontroliranim uzgojem puževa u kompletnom biološkom ciklusu.

Začetnici smo helicikulture na našim prostorima i prenosimo tehnologiju uzgoja na otvorenom. Svim  potencijalnim uzgajivačima izrađujemo elaborate, prenosimo 27-ogodišnje iskustvo u uzgoju i vodimo ih kroz cijeli uzgojni ciklus. Tehnologijom propisujemo način na koji farma treba biti formirana kako bi se isključila eventualna šteta od nametnika i kako bi uzgajivači znali prepoznati potencijalne rizike.

Puževi su vrlo tražena roba 

Puževi su vrlo tražena roba što nam je potvrdila sama vlasnica Helicikulture: “Proizvode naše robne marke ‘Hram okusa’ plasiramo prvenstveno putem HoReCa lanaca na temelju Ugovora, ali i direktno korisnicima - ugostiteljima. Unatoč potražnji našeg proizvoda i na inozemnom tržištu, za sada kompletnim prinosom i preradom puževa iz hrvatskih farmi, jedva uspijemo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, prvenstveno turistički orijentiranih županija na Jadranu. Prostora za nove uzgajivače ima i za sada se ulaganje u uzgoj puževa čini kao vrlo pametna investicija.”

Uzgoj puževa unosan je posao za sve one koji su spremni čekati povrat ulaganja do tri godine. U posljednjih 20 i više godina zapažen je znatan porast u konzumiranju gastronomskih vrsta puževa u zemljama zapadne Europe, posebno u Italiji, Francuskoj i Beligiji. Brojne su europske zemlje još sredinom 80-ih stale na kraj nekontroliranom ubiranju puževa u prirodi te su tako uspjele zaštititi vrste puževa Helix od istrebljenja. Europske zemlje odlučile su se na uzgoj ovog traženog mekušca u kompletnom biološkom ciklusu. Tako se stvorila profitabilna grana poljoprivrede što je pridonijelo komercijalizaciji puža kao prehrambene namirnice.

"Uzgoj puževa može se vršiti na nekoliko načina, no iz dugogodišnje prakse zaključili smo da je uzgoj u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom (tzv. ‘talijanska metodologija’) zaista najjednostavniji, a i najisplativiji. U takvom tipu uzgajališta ostvarujemo idealne uvjete za život puža gdje je naš mekušac zaštićen od neprijatelja, ali isto tako ima gotovo identične uvjete kao u prirodi. Puž u takvom habitatu ima uvijek na raspolaganju obilje svježe hrane te se može ravnati prema godišnjim dobima, za razliku od uzgoja u zatvorenom”, kaže gospođa Alma. Na uzgoj puževa vremenske prilike nemaju nekog izraženog negativnog utjecaja, jer su to životinje čija je aktivnost strogo povezana s temperaturom i postotkom vlažnosti u atmosferi, odnosno ta povezanost utječe na ljetno ili zimsko mirovanje. Još jedan dodatan razlog za uzgoj na otvorenom.

Tehnologijom se propisuje kako mora izgledati farma puževa, način zaštite od predatora i insekata, kako ustrojiti polja gdje će se puževi pariti, gdje će se toviti da prije postignu komercijalnu veličinu i ostalo. Farma mora imati vanjsku ogradu od lima koja sprečava ulazak predatora. Žičana mreža ne spriječava ulazak miševa, žaba, zmija; uzgojna polja moraju biti ograđena helitex mrežom u koja se ubacuje matično leglo, kontroliranog podrijetla i starosti. Kako je puž noćna životinja, mora imati biljke koje mu tijekom dana omogućuju zaštitu od sunca, a naravno i prehrambeno bilje. Zbog svega toga na površini manjoj od 2.000 m2 ne isplati se započinjati uzgoj puževa."Obrt je član grupacije konzultanata pri HGK i član Ceha za poljoprivredu pri HOK-u, te je obrt osposobljen i registriran za konzultantske usluge u izradi poslovnih planova i aplikaciju Zahtjeva za potporu iz EU fondova za ruralni razvoj. Do sada su naši korisnici ostvarili 17 potpora iz nacionalnog Programa ruralnog razvoja.”, rekla je gospođa Cvjetković.

Jedinstveni registar farmi puževa

Postavili smo i pitanje o osnovnim uvjetima koji su potrebni za ovu djelatnost: "Da biste utvrdili je li Vaš teren pogodan za uzgoj puževa, treba provjeriti ima li na parceli puževa s kućicom. Ukoliko je Vaš teren prirodno stanište puža, znači da i potencijalno uzgajalište može tamo uspjeti. U tom slučaju, slobodno nam se obratite za daljnju pomoć. Mi smo s kooperantskim odnosima započeli još 2003. godine kada smo i donijeli odluku da se upustimo u preradu puževa jer ista nije isplativa samo na bazi vlastitog uzgoja. Kako bi se  kontroliralo porijeklo puževa, potaknuli smo Ministartsvo poljoprivrede na uvođenje jedinstvenog registra farmi puževa, a samim time pojednostavljena je administracija u vođenju evidencije porijekla proizvoda, prijave obrade prehrambenog proizvoda i plasmana na tržište. Sa svim kooperantima imamo reguliran otkup temeljem Ugovora. Sam plasman također je osiguran Ugovorom sa HoReCa kupcima”, ističe vlasnica Helicikulture iz Matulja, gospođa Alma Cvjetković.

I za kraj, još jedan snažan argument zašto ne sakupljati puževe u prirodi nego izabrati kontroliranu proizvodnju. Naime, iako se sakupljanje puževa čini bezazlenim, po statistikama HGSS-a to je jedna od najopasnijih aktivnosti koja često završava nesrećom. U lov na puževe obično se ide nakon kiše što podrazumijeva sklizak teren. Mnogi ljudi su postali ‘žrtve’ takvih aktivnosti pa HGSS-ovci znaju reći da lov na puževe može biti opasniji od lova na lavove!