Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Visoke leje
  • 26.02.2021. 12:00
  • Pomoravski okrug, Kočino selo, Jagodina

Zdravo i krupno povrće iz visokih leja bez kopanja i čestog zalivanja

Cilj bašte bez motike je da se imitira priroda i spontani životni procesi u prirodi jer u prirodi nema kopanja, a život je najbujniji tamo gde je zemlja pokrivena organskom materijom.

Foto: Jelena Lukić
  • 12.387
  • 2.979
  • 0

Zdrav život, proizvodnja organske hrane i sloboda bili su osnovni razlozi kojima se rukovodila četvoročlana porodica Milanović kada se pre dve godine preselila iz Jagodine u obližnje Kočino selo.

Najpre su renovirali stoletnu kuću deda Dragomira Milanovića (93) koji se i u desetoj deceniji života i dalje bavi ratarstvom i stočarstvom. Otac Ljubiša, majka Daniela, sin Đorđe i ćerka Đurđa rešili su da sami proizvode zdravu hranu.

Daniela i Đurđa započele su nesvakidašnju povrtarsku proizvodnju za ove prostore. Formirale su povrtnjak u visokim lejama, poznat i kao "bašta bez motike". Reč je o organskom baštovanstvu, a osnovni moto je - dovedimo prirodu u svoju baštu

"Cilj je da se imitira priroda i spontani životni procesi u prirodi jer u prirodi nema kopanja, a život je najbujniji tamo gde je zemlja pokrivena organskom materijom. To je najlakše izvesti pomoću visokih, odnosno uzdignutih leja koje se podižu na neobrađenom i po mogućstvu na hemijski netretiranom zemljištu", kaže Daniela. 

Kako se pravi visoka leja?

Najpre treba napraviti drvena korita koja se pune kompostom i svim organskim otpadom, lišćem, pokošenom travom, piljevinom.

"Na zatravljenu površinu, direktno, preko trave, stavlja se sloj kartona, na površini koja je planirana za leju. Moje leje su dimenzija 1,2 x 4m. Preko kartona se nanese sloj sitnih grančica, piljevine, trulog lišća, pokošene trave, kore od voća i povrća iz kuhinje, slame, sena... pokidanih lekovitih biljčica kao što su kopriva, maslačak, gavez."

Danieline leje su dimenzija 1,2 x 4m

Preko organskog otpada stavlja se sloj zemlje (10-15 cm). Može zemlja iz bašte ili njive, ali je poželjno da bude šumska zemlja, pregoreli stajnjak ili kompost.

"U tu zemlju odmah se mogu sejati biljke. Nije potrebno vreme da leje 'odleže'. Organski otpad hrani biljke odozdo, truli, sjedinjuje se sa zemljom i na licu mesta nastaje kompost. Dok biljke rastu nema kopanja, riljanja, grabuljanja. Jedino je poželjno da se povremeno doda novi sloj organskog otpada. Taj pokrovni organski materijal se zove malč", ističe naša sagovornica. 

Leje se đubre čajem od koprive, maslačka, gaveza

Suština visokih leja, naglašava, je da zemlja nikad ne sme da bude gola i da nema prevrtanja zemlje.

"Leje se đubre prirodnim đubrivom, može čajem od koprive, maslačka i gaveza, zatim može rastvorom vode i kvasca, a povremeno može da se posipa pepelom."

Soda bikarbona: Napravite sredstvo za zaštitu od bolesti i štetočina

Od bolesti Milanovići biljke štite raznim rastvorima kao što je rastvor kozjeg mleka i vode ili sode bikarbone i vode. U svojoj bašti Milanovići gaje paradajz, krastavac, cveklu, tikvice, jagode, paprike, luk, razno začinsko i lekovito bilje.

"To proizvodimo samo za naše potrebe, a ono što nam ostane poklanjamo prijateljima", kaže Daniela.

U svojoj bašti gaje razno povrće od semena koje sačuvaju od prethodnih kultura

Đurđa ističe da se biljke međusobno dopunjuju i da jedna drugu štite od zaraznih bolesti i insekata.

"Ja volim začinsko bilje, lavandu i cveće, a mama više voli da gaji povrće", ističe Đurđa.

Nema potrebe za čestim zalivanjem

Daniela kaže da ima više prednosti gajenja biljaka u visokim lejama.

"Prilikom kišnih dana, ili prilikom zalivanja, spiraju se hranljivi sastojci koji se nalaze u malču, dobija se neka vrsta čaja od komposta i biljke imaju stalnu prehranu. Malč 'drži vlagu' i štiti zemlju od prevremenog isušivanja pa nema potrebe za čestim zalivanjem. Takođe malč guši korove", navodi Daniela.

Kako gajiti šargarepu u organskoj bašti?

Još jedna od prednosti ovakve povrtarske proizvodnje je ta što je zemlja rastresita, mikroorganizmi i sitne životinjice u njoj daju joj rastresitost.

"Nema kopanja niti upotrebe baštenskog alata", kaže ova povrtarka i dodaje da je jedina "mana" ovakve proizvodnje što je potrebno malo truda i vremena dok se leje formiraju. Međutim, zauzvrat dobijaju krupno, zdravo i ukusno povrće.

Ljubav prema prirodi i umetnosti koja vodi

Kreativnost i stil života ove porodice vidi se na svakom koraku domaćinstva što i ne čudi jer je majka Daniela učiteljica u jednoj požarevačkoj školi, ćerka Đurđa je završila Filozofski fakultet u Nišu na smeru komuniciranje i odnosi sa javnošću, a sin Đorđe Fakultet umetnosti u Nišu na odseku za violu. Ljubav prema umetnosti i prirodi je ono što vodi ovu porodicu.

"Ja od 10. godine vozim traktor i još tada sam pomagao dedi na njivi. Sada čuvam pse, imamo guske, kokoške, pet krmača i 30 prasića. Planiram da napravim apartman za pse i teren za treniranje pasa. Želja mi je da imam i konja", kaže Đorđe i dodaje da mu je drago što se sve više ljudi u Srbiji vraća na selo.


Foto prilog


Tagovi

Visoke leje Daniela Milanović Organska proizvodnja Đurđa Milanović Bašta Malč Đorđe Milanović Čaj od koprive Čaj od gaveza


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.