Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrtarska godina
  • 19.02.2020. 13:30

Žarko Ilin: Povećajte plasteničku proizvodnju povrća

Naš savet je da se naša država ugleda na Mediteran i ostatak sveta gde površine pod zaštićenim prostorom rastu od dva do 30 odsto godišnje, jer u različtiim sredinama i tipovima zaštićenog prostora je lako kontrolisati klimatske uslove, kaže Žarko Ilin.

Foto: Bigstock/Nikola S
  • 253
  • 6
  • 0

Povrtari su na kraju 2019. godine mogli da budu zadovoljni rodom paprike, paradajza, kupusa, karfiola, brokolija, korenastog povrća poput šargarepe, peršuna, spanaća, celera i cvekle. Međutim, za crni luk i grašak prošla sezona nije bila dobra.

Grašak možete da sejete već krajem marta

"Prošla godina bila je vrlo problematična sa aspekta proizvodnje crnog luka zbog obilnih padavina. Bilo je problema i u proizvodnji graška za industrijsku proizvodnju i preradu zbog prisustva virusa, ali će biti sasvim dovoljno za potrebe države Srbije i ugovorenog izvoza za ovu godinu", navodi profesor dr Žarko Ilin sa departamana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Tek petina godina u referentnom periou idealno za uzgoj povrća

Kao i u drugim granama poljoprivrede i u povrtarstvu se uzgajivači susreću sa velikim problemima izazvanih sve češćim i naglim klimatskim promenama. Kako ukazuje Ilin, između 30 i 40 odsto godina u referentnom periodu, po preporukama svetske meteorološke organizacije je izuzetno nepovoljno sa aspekta velike količine padavina prohladnog ili toplog vremena, 30 do 40 odsto je godina sa ekstremnom sušom i vrlo visokim sumama radijacije, a svega oko 20 odsto godina je idealnih za rast i razviće povrtarskih vrsta.

"Koristite biostimulatore"

Ono što bi poljoprivrednici mogli da urade u cilju zaštite useva kada su u pitanju klimatske promene je, po mišljenju našeg sagovornika, racionalna proizvodnja uz kvalitetnu ishranu pre svega dobrim odnosom azota i kalijuma uz obaveznu primenu kalcijumana na bazi kontrole plodnosti zemljišta, zatim dobra obezbeđenost biljaka vodom na bazi takozvanog tehničkog minimuma.

Napravite sami: biostimulatori rasta

"Profesionalni proizvođači ovom poslu treba da prilaze sa znanjem i da održavaju sadržaje vlage u zemljištu na nivou od 70 odsto poljskog vodnog kapaciteta, kako bi sadržaj vlage u toku vegetacije bio idealan. Osim ovoga, naš predlog je da masovno koriste, kad god je to moguće racionalno i realno jeftine preparate, takozvane biostimulatore koji utiču na snaženje biljke, na uspešan razvoj korenovog sistema, veću fotosintetičku aktivnost i onda u takvim uslovima biljka lakše podnosi negativne efekte abiotičkog stresa", poručuje naš sagovornik.

Povećati površine pod zaštićenim prostorom

Ukazuje da nas promene u temperaturi tek očekuju u narednim godinama, dodajući da su procene da će u narednih 50 do 100 godina rast temperature biti na nivou od 1,7 do 2,2 stepena, a u nekim slučajevima možda i do četiri stepena.

Klimatski uslovi se lakše kontrolišu u zaštićenom prostoru (Foto: Zlatko Markovinović)

"To na prvi pogled izgleda malo. Međutim, u tehnološkom procesu proizvodnje, pogotovo na otvorenom polju to doprinosi drastičnom smanjenju, pre svega, kvaliteta, pa tek onda prinosa. Naš savet je da se naša država ugleda na Mediteran i ostatak sveta gde površine pod zaštićenim prostorom rastu od dva do 30 odsto godišnje, dakle vrlo visokim stopama, jer u različitim sredinama i tipovima zaštićenog prostora je lako kontrolisati klimatske uslove, manji su negativni efekti abiotičkog stresa".

Vojvodina podstiče povrtarsku proizvodnju

I u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu prepoznali su važnost proizvodnje pod zaštićenim prostorom te su tako i izdvojena sredstva za sufinansiranje opreme za ovu vrstu proizvodnje.

"Za opremu za proizvodnju u zaštićenom prostoru, kroz konkurse za koje mogu aplicirati povrtari, izdvojeno je 80 miliona dinara. Osim toga, izdvojena su sredstva i za pripremu proizvoda za tržište i to 130 miliona dinara, za startap konkurs za mlade poljoprivrednike 270 miliona dinara, za navodnjavanje u povrtarskoj proizvodnji 340 miliona dinara", navodi Mladen Petković, zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.

Vojvodina: Za podizanje plastenika 80 miliona dinara

Fokus agrarne politike tog sekretarijata su mali poljoprivredni proizvođači i oni će imati prednost u dobijanju sredstava, istakao je Petković i naglasio da je za konkurse za poljoprivredu iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za ovu godinu ukupno namenjeno 1,2 miliona dinara.

Izvoz raste!?

Kada je u pitanju uvoz i izvoz povrtarskih kultura, Ilin dodaje da se svake godine beleži rast u izvozu i to prerađenih povrtarskih vrsta.

"Izvozimo povrća negde na nivou preko 150 miliona dolara, uvozimo negde na nivou oko 50 miliona dolara, najveći deo izvoza je prerađenog povrća preko 52.000 tona sa stalnim godišnjim rastom od dva do tri odsto u zavisnosti od godine do godine", navodi on.

Mali da gaje do 15 vrsta, a veliki da se specijalizuju

Od 41 povrtarske vrste, koliko se gaji na našim geografskim širinama, oko 30 su ekonomski značajne. Ilin napominje da je važno da se poštuju koncepti proizvodnje u zavisnosti da li je u pitanju mali ili veliki proizvođač.

Precizna poljoprivreda - da li su proizvođači spremni?

"Kod malih profesionalnih proizvođača koji imaju proizvodnju na površini od dva do pet hektara na otvorenom polju i tri do pet hiljada kvadratnih metara na zaštićenom prostoru mora da postoji veliki broj vrsta; deset, 12 do 15 vrsta kao prethodni, kao glavni i kao naknadni usev da bi bio obezbeđen celogodišnji kontinuitet u proizvodnji. Veliki profesionalni proizvođači, pojedinačno ili organizovani u zadruge, imaju potpuno drugačiji koncept", kaže Ilin i dodaje da proizvodnja većih treba da bude usko specijalizovana, ne više od tri do pet glavnih vrsta bilo za svežu potrošnju ili potrebe prerađivačke industrije.

Kada su u pitanju savremeni načini proizvodnje, fokus, po njegovom mišljenju, mora biti na novim tehnologijama u primeni precizne poljoprivrede koja je, ističe, obavezna u povrtarstvu u 21. veku.


Tagovi

Povrtarstvo Žarko Ilin Mladen Petković Mali proizvođači Povrtari Veliki proizvođači Izvoz povrća


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.