Za uzgoj feferona potreban mali početni kapital, a veoma je tražen na tržištu

Proizvodnja feferona sve je popularnija i u našoj zemlji. Na što sve trebate paziti, od sjemena do branja, piše dipl. ing. poljoprivrede, Živko Šašić, na portalu Savjetodavna Srpske. 

Sjeme se vadi kada se plod potpunu osuši

Svaka proizvodnja počinje od rasada. Specifično za ovu proizvodnju je da se sjeme prikuplja  za narednu sezonu na početku berbe. Prikupljaju se plodovi koji su zreli, zdravi i karakteristični za gajenu sortu, određene dužine, boje i oblika. Odabir ovih plodova se obavlja ručno u par navrata.

Poslije svakog odabira plodovi se nižu na konac i ostavljaju na prozračnom mjestu da se suše. Procesom prirodnog sušenja smanjuje se sadržaj vode u plodu. S obzirom da se sve obavlja na prirodan i tradicionalan način momenat za vađenje sjemena je kada se plod potpuno osuši i sjeme odvoji od zida ploda. Vađenje sjemena se može raditi na par načina: krupnim mljevenjem, tucanjem, ručnim vađenjem. Najbolji, a ujedno i najsporiji način je ručno vađenje zato što prilikom vađenja možemo imati uvid u kvalitet zrna i odmah vršimo selekciju na zdrava i neispravna zrna. Izvađeno sjeme se pakuje u papirne ili plastične kutije i čuva na sobnoj temperaturi. 

Proizvodnja rasada u aprilu

Proizvodnja rasada počinje u prvoj dekadi aprila mjeseca. Izvađeno sjeme se sadi u saća od stiropora najčešće sa 104 otvora. Sjeme se sadi u sjetveni supstrat i odmah nakom sadnje se vrši zalijevanje. Dalja njega zasada je samo zalijevanje koje zavisi od potrebe biljka za vodom. Par dana prije presađivanja na njivu vrši se preventivna zaštita bakarnim preparatima.

Feferona dolazi kao druga kultura u plodoredu pa se uspješno može gajiti poslije ranog krompira, mladog luka, pšenice, ječma itd. Zbog drugog reda u plodoredu jesenja obrada zemlje je već uređena, tako da se osnovna obrada sastoji od rasturanja stajnjaka u količini od 25-30 tona po hektaru ako je riječ o organskoj proizvodnji ili rasipanja 200-250 kilograma po hektaru NPK đubriva formulacije 1:2:3 ili 1:2:2 i zaoravanja tih materija.

Dodatna obrada se vrši odmah poslije osnovne obrade tj. odmah poslije oranja. Prvo se vrše dva prolaza tanjiračama i jedan prolaz sjetvo-spremačem, broj prolaza može biti veći ili manji u zavisnosti od tipa zemljišta. Obrada se završava kada na parceli postignemo mrvičastu strukturu zemljišta.

Pravljanje bankova

Poslije dodatne obrade izvode se pripreme za sadnju, prvenstveno pripreme za postavljanje sistema za navodnjavanje i malč folije. Izrada bankova nije obavezna operacija, međutim donosi niz prednosti tako da bi je trebalo uraditi. 

Osnovna prednost je bolje aeracija zemljišta tako da korijenov sistem bolje usvaja vodu i hranjiva; tokom kišnih godina ne dolazi do gušenja korijena; izradom bankova od 20 cm visine korijen se nalazi u nezbijenoj zemlji tako da se bolje i brže razvije. Pravljenje bankova prvenstveno se izvodi zbog korijena biljke, jer jak korijenov sistem je sposoban da usvoji dovoljno vode i hranjiva i uveliko osigura stabilan prinos. Osovinski razmak između bankova treba da bude od 125 cm do 135 cm. Postoje specifične mašine za pravljenje bankova, ali isto tako mogu se koristiti i improvizovane.

Postavljanje malč folije i sistema kap po kap

Proizvodnja feferona prije se odvijala bez malč folije i sistema kap po kap. Navodnjavanje je vršeno rasprskivačima, a međuredni prostor se održavao ručno – kopanjem. U novije doba proizvodnja je nezamisliva bez malč folija i sistema kap po kap. Folija i crijeva se postavljaju na bankove specifičnom mašinom izrađenom za ovu namjenu. Lateralni vodovi crijeva se priključuju na glavni vod preko mikroventila tzv. "česmi", a krajevi crijeva se presjecaju na određenu dužinu i zatvaraju. Poslije ovoga početak i kraj folije se zatrpava zemljom prvenstveno zbog vjetra.

Sadnja se obavlja ručno

Presađivanje feferone se obavlja od početka druge dekade juna do prve dekade jula. Feferona se presađuje na malč foliju sa rednim razmakom od 25 centimetara, međurednim razmakom od 25 do 35 centimetara i osovinskim razmakom između bankova od 125 cm do 135 cm. Međuredni razmak prvenstveno zavisi od bujnosti sorte ali i od broja crijeva za zalijevanje. Sa dva crijeva kap po kap međuredni razmak može biti i veći (30-35 cm) dok sa jednom razmak je manji (25-28 cm).

Specifično za ovu proizvodnju je da se sadnja obavlja ručno. Prvo se pristupa obilježavanju malč folije na željeni redni i međuredni razmak, zatim pravljenje rupa na obilježenom mjestu i sadnjom biljaka u te rupe. Obilježavanje prije svega treba izvoditi u cilju boljeg položaja biljaka, pošto se presađuje u "cik-cak" formi, tako da se dobije najbolji položaj biljke i da svaka biljka ima dovoljnu količinu svjetlosti i prozračnosti. Obilježavanje je isto korisno da se zna stvarno stanje na parceli, što se tiče broja biljaka, koje je bitno zbog pravilnog određivanja normi zalijevanja i prihrane. Isto tako obilježavanja i sama sadnja na obilježena mjesta imaju i estetski karakter. 

Sadnju treba obavljati u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim časovima. Kasni popodnevni časovi imaju prednost u sadnji zbog noćnog i hladnijeg perioda tako da se biljka može bolje prilagoditi novonastaloj situaciji. Poslije određenog perioda sadnje obavezno je navodnjavanje (par sati, pretežno dva do tri sata u zavisnosti od tipa zemljišta). Postoje i slučajevi gdje se sadnja obavlja tokom cijelog dana, tada bi navodnjavanje trebalo biti tokom cijelog dana u etapama.

Njega feferona

Pod njegom feferone podrazumjevamo navodnjavanje, đubrenje, malčovanje međurednog prostora i zaštitu. Pošto je feferona presađena, a prije presađivanja je urađena osnovna zaštita bakarnim preparatima, neka sljedeća zaštita nije potrebna. Ako se radi u sistemu organske proizvodnje, mogu se koristiti sva sredstva koja su dozvoljena u toj proizvodnji ako za to postoji potreba. Kod konvencionalnog načina uzgoja opravdanost upotrebe pesticida je jedino kada šteta dođe do ekonomskog praga štetnosti. 

Navodnjavanje se izvodi prilikom presađivanja feferone, zatim se pravi pauza od pet do sedam dana, pa se nakon toga definiše interval i norma zalijevanja. Interval zalijevanja zavisi od količine padavine u vegetativnom periodu, kod kišnih godina potrebno je svega par zalijevanja ako nemamo dovoljno padavina u određenim fazama razvoja biljke. Dok je u sušnim godinama broj zalijevanja veći. 

Akcenat tebamo staviti na sljedeće faze razvoja: prilikom presađivanje dovoljno je jedno zalijevanje, kod vegetativnog porasta dva do tri zalijevanja, cvjetanja i plodonošenja četiri do pet zalijevanja. Norme zalijevanja su različite i zavise od tipa zemlja i faze razvoja. Uopšteno najviše vode je potrebno prilikom cvjetanja i plodonošenja. 

Za poboljšavanje zametanja plodova mogu se koristiti i oprašivači, pčele ili bumbari. Đubrenje se obavlja zajedno za navodnjavanjem sistemom fertigacije. 

Kod konvencionalnog načina uzgoja za fazu ukorijenjavanja se koristi NPK đubrivo u formulaciji 1:3:1, kod faze vegetativnog porasta NPK đubrivo u formulaciji 1:1:1, kod faze cvjetanja NPK đubrivo u formulaciji 1:3:1 i u fazi plodonošenja i branja NKP u formulaciji 2:1:3 ili 2:2:4. Isto tako fertigacija se radi i sa organskim đubrivima ako je upitanju proizvodnja prema organskim principima. 

Međutim koristeći samo organske preparate i organska đubriva nije potpuna organska proizvodnja. Organska proizvodnja zahtjeva čitav set mjera koje se moraju ispuniti počevši od: zaštite životne sredine, dobrobiti životinja, korištenja korisnih insekata, upotreba đubriva sa organskim sertifikatom, korištenjem samo dozvoljenih sredstava za zaštitu, zaštite i dobroditi radnika, branje, pakovanje i skladištenje po određenim propisima, zaštita ukupnog eko-sistema i princip održivog razvoja poljoprivrede. 

Malčovanje slamom

Malčovanje međurednog prostora se može izvoditi mehaničkim ili hemijskim putem. Hemijskim putem obrada prostora se vrši upotrebom totalnog herbicida. Mehaničkim putem obrada se može vršiti frezom ili nekim drugim alatom čime se spriječava rast korova. Malčovanje međurednog prostora slamom ili nekim drugim materijalom ima višestruke prednosti u odnosu na gore opisane metode. Malčovanje slamom sprečava rast korova, duže zadržava vlagu zemljišta, a u kišnim periodima omogućava brže ulaženje u parcelu. Još jedna prednost je to što je slama biorazgradivi materijal tako da se prilikom jesenje obrade zaorava i na taj način poboljšava strukturu zemljišta prvenstveno humusa.

Berba feferona se obavlja ručno

Berba feferone za konzumiranje se obavlja ručno, što je ujedno i jedina mana ove proizvodnje. Industrijska feferona koja se koristi za mljevenje se bere kombajnima i suši u posebno konstruisanim sušanama ili na otvorenim poljima prirodnim putem. Feferone koje su za konzumiranje se beru tokom čitavog dana, sa preporukom da treba izbjegavati najtoplije djelove dana od podne do sedamnaest časova poslije podne zbog sigurnosti radnika. Feferona se bere u plastične ili neke druge posude/kante, pa se potom slaže u kartonske kutije ili neku drugu ambalažu. Poželjno bi bilo da se proizvodi sopstvena ambalaža, prvenstveno zbog prepoznatljivosti na tržištu a ujedno i stvaranja sopstvenog brenda.

Uklanjanje ostataka i priprema za narednu sezonu

Po završetku sezone i završetku branja pristupa se uklanjanju ostataka biljaka. Uklanjanje se može vršiti ručno ili mašinski. Ručno uklanjanje se obavlja čupanjem biljaka i odnošenjem sa parcele. Češći je mašinski metod gdje se raznim vrstama kosačica kose ostaci biljaka. Poslije košenja vrši se uklanjanje malč folije pa zatim i sistema za navodnjavanje. Poslije ovih radnji poželjno je prvo ravnanje parcele, tanjiračama ili svjetvo-spremačima, pa zatim rasturanje stajskog ili rasipanje mineralnog đubriva i duboko oranje.

Prednosti i nedostaci proizvodnje

Jedino što bi se moglo definisati kao nedostatak ove proizvodnje je to što je potrebna dodatna radna snaga za branje. Dok su njene prednosti višestruke: za pokretanje ove proizvodnje potreban je veoma mali početni kapital, idealna je za organski uzgoj, ne zahtjeva specifične uslove proizvodnje, veoma je zdrava i korisna namirnica u ishrani, moguće je plasirati na tržšte u raznim oblicima: svježa, konzervirana, sušena, mljevena itd. Isto tako treba napomenuti da je ova proizvodnja vrlo slabo zastupljena prvenstveno zbog slabe informisanosti proizvođača ali i zbog nedovoljnog promovisanja ove povrtarske kulture.

Kalkulacija proizvodnje

Nećemo raditi kompletni kalkulaciju proizvodnje prikazat ćemo samo prinose, prosječne cijene i cijenu koštanja.

• Broj biljaka po hektaru iznosi od 60.000 do 64.000 biljaka.
• Prosječan prinos feferone iznosi od 350 do 400 grama po biljci, odnosno od 20 do 25 tona po hektaru (za analiziranu sortu).
• Prosječna cijena feferone je od 1.7 do 2,0 KM/kg ( na osnovu evidencije o prodaji unazad pet godina).
• Cijena koštanja kilograma feferone iznosi od 0.20 do 0.25 KM, u ovu cijenu su uračunata tri radnika za branje.
• I na kraju prihod od prodaje, kad oduzmemo sve troškove, bi iznosio od 30.000 do 40.000 KM po hektaru.