Istraživač Nejtan Havko, uzgajao je paradajz pri normalnim temperaturama i u komori gde je temperatura bila 38°C te je pustio gusenice da ih napadnu. Rezultati su ga iznenadili.
Državni univerzitet Mičigen sprovelo je istraživanje na biljkama paradajza, gde su želeli da otkriju zbog čega rod sve više propada, a rezultati su pokazali da su dva faktora u igri koji se međusobno nadopunju. Kao prvi su naveli insekte, a kao drugi - visoke temperature. Kako temperature sve više rastu, štetočinama se metabolizam ubrzava i oni traže više hrane, a što posledično pospešuje i njihovo razmnožavanje, piše sciencedaily.
"U ovom trenutku se jako malo zna kako biljke reaguju na ova dva faktora, a mi smo daljim nastojanjima pokušali da otkrijemo. Neke biljke imaju odbrambeni mehanizam, kao što je to, na primer, kod napada gusenica, gde one proizvode hormon Džazmonajt (Jasmonate) ili kako ga još neki nazivaju JA. Ovaj hormon 'kaže' biljci da krene s proizvodnjom odbrambenih jedinjenja kako bi sprečio gusenicu.“, kaže univerzitetski profesor Greg Hau.
Jedno od istraživanja pokazalo je i da se štete na rodu povećavaju za 10-25 odsto usled povećanja temperature za 1°C.
No, pregrejani usevi imaju nekoliko načina da se ohlade. Dižu lišće dalje od vrućeg tla, a takođe se i 'znoje' otvaranjem svojih pukotina - slične porama na koži, te obavljaju transpiraciju, isparavanje vode kako bi se ohladile.
Naučnici su otišli i dalje. Nejtan Havko, istraživač u laboratoriji Hou, uzgajao je paradajz pri normalnim temperaturama i u komori gde je temperatura bila 38°C te je pustio gusenice da ih napadnu. "Bio sam iznenađen kada sam ušao u komoru i video rezultate. U komori su pod visokim temperaturama gusenice jako narasle, a od biljaka skoro ništa nije ostalo. Čim im je toplije, biljke proizvode više hormona, no u ovom slučaju im čak ni on nije pomogao. Šta više, dogodio se kontra efekt. Što ga više biljka ispušta, smanjuje se mogućnost za hlađenje“, objasnio je Havko.
Biljke najverovatnije zatvaraju svoje pore kako bi prestale da gube vodu iz oštećenih delova, ali na kraju ih ošteti toplotni udar. Moguće je čak i da su gusenice lukave te naprave dodatnu štetu kako bi se pore listova zatvorile što će ubrzati uvenuće, a povećati razvoj insekata.
Kao posledica svega javlja se slabljenje fotosinteze, a Havko kaže da ukoliko se temperature i dalje budu samo povećavale to nikako neće biti dobro ni za jednu kulturu, ali ni za ljude koji od njih žive.
Tagovi
Autorka