Poljoprivreda je fizički težak posao, ali za Valentinu je to mnogo lakše nego nekoga moliti za zarađenu plaću.
Valentina Duvnjak odlučila je napustiti novinarstvo i Banja Luku i početi se baviti poljoprivredom na obroncima Malovana. Danas na svojim oranicama uzgaja mrkvu, cveklu, kupus, krumpir, luk, grah, blitvu, grašak i rotkvu i sretnija je nego ikada.
"Nezadovoljstvo tadašnjim stanjem u novinarstvu, državi, društvu, neredovne plaće od kojih jedva može da se preživi, situacija u kojoj sam mjesecima čekala i preklinjala da mi se isplati moj pošteno zarađen novac, glavni su uzrok odlaska iz grada i odluke da dođem na selo. Na selu me dočekalo razrušeno imanje, ali nisam odustala, korak po korak gradila sam nekad sa suzama, a nekad s osmjehom novi dom i baštu na koju sam sada mnogo ponosna.
Moj otac je bio učitelj i veliki zaljubljenik u prirodu kao i jedan od najboljih lovaca na Kupreškoj visoravni, tako da sam još kao dijete mnogo vremena provodila u prirodi, čitala literaturu vezanu za ljekovite biljke, prirodu, zdrav način života i prehrane. Znanje sam proširila na Šumarskom fakultetu u Banja Luci i proizvodeći zdravu hranu za svoje potrebe koju su često tražili moji prijatelji, odlučila na oranicama u Malovanu povećati obim proizvodnje i maksimalno se tome posvetiti", rekla je za Agroklub Valentina.
Valentina ove godine planira obraditi preko deset duluma zemlje. Prve dvije godine baštu je uglavnom ručno obrađivala i tada je Valentina ustajala prije izlaska sunca, te cijeli dan provodila u bašči.
"Biljke traže da im se posvetite, a pogotovo u prirodnoj proizvodnji gdje se korov uklanja ručno, zlatica s krumpira, mrkvu i luk napadaju njihove muhe koje morate prirodnim načinom sprječavati da ne prave štetu. Za svaku biljku ima nešto od čega morate da je čuvate, a također svaka biljka ima svoje uvjete koje morate ispoštovati da bi dobili kvalitetan prinos u smislu količine i kvaliteta. To traži mnogo vremena", kaže Valentina.
Dio pripreme zemljišta za proljeće Valentina je obavila u studenom, a sadila je luk zimac i crveni luk. Siječanj i veljača uglavnom su rezervirani za iščitavanje literature o sjemenskom materijalu i uvjetima sjetve, zemljištu i analiziranju prethodne godine.
"Iako nema radova u bašti, rad na istraživanju usavršavanja procesa proizvodnje i što boljeg upoznavanja s kulturama koje se sade i siju, mnogo je važan", objašnjava Valentina.
Kaže kako sve više ljudi traži zdravo povrće, te ističe kako BiH ima uvjete da zdrava hrana stanovnicima bude svakodnevica za cijeli život.
"Nasi preci su uzgajali zdravu hranu, a mi smo je se odrekli. Bazirali smo se na spoljašnji izgled proizvoda, samo da je lijep za oči umjesto da nam u odluci pri nabavci hrane odlučujući faktor bude pitanje - što ću sve unijeti u organizam ako to pojedem, jer ono što jedemo ugrađuje se u naše tijelo i jednim dijelom utječe na naše zdravstveno stanje.
Primijetila sam da se za zdravo povrće najviše zanimaju ljudi koji imaju malu djecu i ljudi koji imaju određenih zdravstvenih problema, a ima i ljudi koji žele da koriste zdravu hranu svakodnevno. Točno je da je ovakva hrana skuplja, ali ne baš toliko da se ne može priuštiti. Kutija cigareta koju netko sam potroši za pola dana košta u prosjeku kao kilogram zdrave hrane od koje se napravi ručak za cijelu obitelj, a ako je u pitanju recimo cvekla i mrkva, onda kilogram može biti dovoljan i za nekoliko dana korištenja", kaže Valentina.
Ističe kako je poljoprivreda fizički težak posao, ali da je za nju to mnogo lakše nego nekoga moliti za zarađenu plaću.
"Nekada od jutra do mraka sjednem samo kada jedem ili popijem brzinsku kavu. Rade se i muški i ženski poslovi. Na početku smo moja obitelj i ja u torbama prenosili povrće iz bašte do kuće, nisam imala ni automobil ni traktor. Uvečer samo gledam gdje je krevet da zaspim jer ujutro opet ima mnogo posla, ali svake godine vidite i neki svoj zasluženi korak naprijed i to vam daje snagu da budete još bolji u svom poslu.
Tko hoće da radi uporno i vrijedno mora dobiti pozitivne rezultate. Vjerovati u sebe i svoj put koji si izabrao ključna je stvar i ne dozvoliti negativnim ljudima koji pola dana leže i brinu tuđu brigu, a pola izmišljaju spletke i laži, da vam utječu na život. Nisu svi ljudi dobre duše i nisu svi ljudi vrijedni da trošite na njih svoje dragocjeno vrijeme, potrošite ga na svoj posao, obrazovanje i trenutke s dragim ljudima", kaže Valentina.
Svoje proizvode Valentina prodaje preko Facebook stranice 100%Priroda-100%Domaće. Zahvaljujući njoj mnogi iz BiH mogu probati tradicionalni malovanjski sir.
"Malovanjski sir se proizvodio i za vrijeme bivše Jugoslavije i bio cijenjen i tražen. Ta tradicija prenosila se s koljena na koljeno i zadržala se i danas. U Malovanu nakon rata živi mnogo manje domaćinstava, ali se i dalje proizvodi sir po staroj recepturi i ostali mliječni proizvodi koji se u suradnji s nekima od njih nalaze na stranici 100%Priroda-100%Domace", kaže Valentina.
Valentina uživa u radu u bašči i uzgoju hrane nadmorskoj visini većoj od 1100 metara. Ističe kako u potpunosti nije zaboravila na svoju ljubav – novinarstvo.
"Novinarstvo i voditeljski posao koji nosim u srcu, nisam zauvijek napustila, i dalje tijekom godine radim kao voditelj nekoliko manifestacija jer čovjek koji voli novinarstvo kada uđe jednom u taj svijet, mislim da cijeli život ostaje u njemu", zaključuje Valentina.
Foto: Valentina Duvnjak
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
