Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj paprike
  • 15.03.2021. 12:00

Uzgoj paprike na otvorenom: Na šta posebno treba paziti?

Ne sadite prerano i u hladnu zemlju, pratite dugoročnu prognozu, ne preterujte s đubrivom i skidanjem zaperaka. Stres ublažite biostimulatorima pa osigurajte dovoljno vode i hraniva - saveti su stručnjaka za povrtarstvo Nade Parađiković.

Foto: Depositphotos/ES0lex
  • 9.849
  • 691
  • 0

"Paprika je dama među povrćem, kao ruža među cvećem. Ona traži lep jastuk, vazdušast, topao", slikovito i prvenstveno znalački, na osnovu dugogodišnjeg iskustva, svoje savete s nama deli stručnjak za povrtarstvo Nada Parađiković

Pojašnjava dalje kako koren ovog zahtevnog povrća mora biti u dobrom stanju.

"Njena rizosfera mora brzo da se adaptira korenom na zemljište u koje dolazi."

Parađikovićeva ističe kako u ovoj prvoj fazi prilagođavanja na spoljne prostore veliku i značajnu ulogu imaju biostimulatori čiji su pozitivni učinci ispitani na brojnim eksperimentima. Ali, razočarana je tumačenjem ovih sredstava u široj javnosti jer, kako kaže, mnogi ih nazivaju đubrivima. A oni to nisu. 

Tri faze upotrebe

"Biostimulatori nisu đubriva!", ponavlja izričito zbog, kako kaže, neposlušnosti mnogih koji pogrešno tumače svrhu ovih kompleksnih, ali prirodnih preparata sa različitim fiziološki aktivnim materijama u svom sastavu, a koje podstiču rast i razvoj biljaka ili im pomažu u odbrani od stresa usled nepovoljnih faktora iz okoline. 

"U prvom delu sadnje pomažu u adaptaciji korena u matično zemljište, nakon toga podstiču nadzemni deo biljke koja treba dati kvalitetan list koji će pravilno obavljati fotosintezu, a treći u formiranju plodova i dizanju šećera", opisuje i naglašava: "To su organske materije, huminske kiseline, ništa veštačko! I nije skupo", poručuje.

Dakle, biostimulatori se mogu koristiti u fazi rasta rasada, pre iznošenja i presađivanja. Zatim, kao što smo već rekli, prilikom presađivanja koristi se onaj preparat koji obnavlja rizosferu, a koja pomoću njega brzo prodire u zemljište i pomaže u adaptaciji korena. Na taj način stvara se više mladog korenja koje se "hvata" za zemlju te biljci omogućava kvalitetniji rast. 

Nakon toga, potreban je biostimulator koji sadrži aminokiseline, hormone, ali i vitamine kao i druge dodatke koji pomažu da se razvije zdrav i kvalitetan list i obavlja pravilna fotosinteza, a što opet pokreće cvetanje i plodonošenje. 

"Kada se plodovi formiraju oko 50 odsto veličine, koristi se onaj koji pomaže u stvaranju dobrog odnosa kiselina i šećera u zrenju samoga ploda, bez obzira o kojoj je vrsti povrća reč. Dakle, on dovodi do ujednačenog zrenja", priča stručnjak dodavši kako postoje tri vrste: mlečno, fiziološko i tehnološko. 

Biostimulator se koristi kada plod dosegne oko 50 odsto veličine (Foto: M. Popić)

"Uzgajivači povrće beru u fiziološkoj jer kada bi brali u tehnološkoj, plodovi ne bi mogli da izdrže transport i skladištenje od više dana. Ali, ako koriste biostimulatore, plod iako ubran, već je "pokupio" sve potrebne šećere i kiseline i naknadno ravnomerno dolazi u tehnološku zrelost", pojašnjava. 

Preterano đubrenje i skidanje zaperaka

Ali, osim što ne koriste ove preparate, greška koju ozbiljni poljoprivredni proizvođači često prave, ili bolje rečeno - propuštaju da urade je - analiza zemljišta što za sobom povlači i problem nepravilnog đubrenja. Parađikovićeva smatra kako mnogi ovu fazu proizvodnje rade "napamet".

"Bacaju đubrivo da je to teško gledati, a ne žele da pitaju. Za savet se obrate tek kada im ostanu sitni plodovi, kada dođe do stresa", priča iz iskustva i dodaje kako je kod uzgoja ajvaruše nailazila na problem previše azota i fosfora. 

"Fosfora na njivi zna da bude toliko da ga ima za pet, šest godina viška. Ljudi često bacaju kokošije đubrivo koje podiže taj element. I ako nema kiše ili navodnjavanja, strada plod, sprži se. Tu nije krivo sunce", slikovita je pa na ovu nadovezuje još jednu grešku: 

"Pojedini uzgajivači u želji da dobiju što više ploda, previše 'zakinu' biljku, u tolikoj meri da je potpuno ogole. A ona mora ima da ima senku. Njen plod mora da ima zaštitu svog lista koji ga čuva od ožegotina", upozorava. 

Prerana sadnja

Još jedna značajna greška o kojoj ovaj stručnjak priča je prerana sadnja.

"Svi izlete napolje da bi što ranije imali plodove. Žele da zarade u toj prvoj berbi. A to je velika greška. Paprika voli toplotu, ona ne može bez nje. Najmanji pad temperatura ili još gore mraz u prvoj polovini maja uništiće sve što ste stvarali", upozorava dodavši da je dovoljna jedna hladna kiša ili pad temperature pred jutro, na samo dva sata.

"Zato treba pratiti prognozu i držati rasad duže na zaštićenom, napraviti joj prostor kako se ne bi izdužila, jer tada će se izgubiti prva cvetna grana, ili ćete je imati, ali bez oplodnje", opisuje uz savet da treba pratiti prognozu, ali i da je najsigurnije na otvoreno je saditi u drugoj polovini petog meseca. 

"Setimo se samo prošlog maja. Bio je hladan, kišovit, oštar. To su oni ledeni dani u tom mesecu. Ali 2019., pa i niz godina pre, bio je vruć, brutalno topao. Zato je važno pratiti dugoročnu prognozu po kojoj se treba ravnati kada je o sadnji reč, i to za tačno svoju lokaciju", zaključuje. 

Dakle, uzgoju paprike treba pristupiti ozbiljno i s puno pažnje, a kako bi imali zdrav i kvalitetan plod na sve zahtevnijem tržištu.

Traži toplotu i mnogo vode

Kada je reč o uzgoju, kao što smo rekli, ovoj je biljnoj vrsti potrebna toplota, više nego paradajzu. Minimalna temperatura za klijanje njenog semena je 10°C, a preporučena 20-22°C na kojoj isklija 90 odsto semena u roku od sedam do osam dana.  

Osim toplote, velike zahteve ima i prema vodi, a što se osigurava navodnjavanjem. Kako naša sagovornica piše u svojoj knjizi "Opšte i specijalno povrtarstvo", za neke bi sorte optimalna vlaga zemlje trebalo da bude 60 odsto poljskog vodnog kapaciteta, a zbog slabe usisne moći korena, traži češće navodnjavanje. Za spoljnu proizvodnju smatra se da je za osam dana tokom vegetacije za dobru snabdevenost zemljišta vodom potrebno 25-28 l/m2.

Lišće biljku štiti od sunca (Foto: Depositphotos/york010)

Upozorava na zalivanje sa rasprskivačima koji stvaraju veštačku kišu, posebno ako se koristi bunarska voda čija je temperatura ispod 14°C. Takva za vrućih dana može oštetiti cvetni polen, stvoriti ožegotine, opadanje cveta i zametnutih mladih plodova. Stoga se preporučuje sistem navodnjavanja "kap po kap". 

Zemljište i đubrenje

Govorimo li o zemljištu, najbolje rezultate daje na dubokim, rastresitim i bogatim humusnim zemljištima, a pH treba da bude 6.0-6.8. Zato se pre sadnje preporučuje analizu zemljišta. 

Najbolje je saditi nakon kultura iz porodice mahunarki, a izbegavati nakon paradajza i krompira zbog mogućeg prenosa bolesti. Nakon paprike se mogu uzgajati korenaste kulture i kupusnjače. 

Mesec dana pre presađivanja, zemlja se kultiviše usitnjavanjem i poravnavanjem, a neposredno pre sadnje stavlja se folija, agril, sistem navodnjavanja ili tehnologija koju ste već odabrali.

Đubrenje je jako važno jer ovo povrće iz zemlje iznosi velike količine azota, fosfora i kalijuma. U osnovnom (jesenjem) đubrenju, gde god je to moguće, preporučljivo je koristiti stajnjak (40-50 t/ha) ili NPK 6:18:36 (200-300 kg/ha) ili pak NPK 7:14:26. U pripremi zemlje za sadnju paprike, kao dopunska dodaje se NPK 15:15:15 ili NPK 20:10:10 (150-200 kg/ha). A za kraj još jednom - ne preterujte s đubrivom, posebno ako niste uradili analizu zemljišta. 


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, belančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tokom cele godine, u svežem stanju, i u prerađenom... Više [+]

Tagovi

Uzgoj paprike Paprika Rasad Biostimulatori Kada saditi Maj Đubrenje Navodnjavanje Nada Parađiković Kako


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/