Blitva može podneti i blage mrazeve. Vreme setve se može tempirati zavisno od toga kada želimo da je beremo.
Blitva je vrlo poznato i popularno povrće, a sve više se uzgaja i u kontinentalnim područjima. Po važnosti druga je kultura iz roda Beta, odmah nakon šećerne repe. Može se uzgajati u umereno toplim kontinentalnim kao i u toplim priobalnim područjima gde se u ishrani može koristiti cele zime.
Vreme setve se može tempirati zavisno od toga kada želimo da je beremo. Razlikujemo dve sorte blitve. Onu sa širim i mesnatim, belim peteljkama i onu s kraćim, tanjim i zelenim peteljkama u koju se ubraja i blitva sorte Duga (Rainbow) koja ima spektar duginih boja, a ukus im je od blagog do slatkastog. Blitva s crvenim peteljkama zove se i rabarbarasta.
Rabarbara - zaboravljeno povrće idealno za polusenovite delove bašte
Optimalne temperature za rast i klijanje su od 14 do 25°C i zbog toga se u priobalnom području može sejati već u februaru, a u kontinentalnom tokom marta, aprila i maja. Kod takvih temperatura biljka brže raste. Blitva može podneti i blage mrazeve. Ukoliko vreme berbe želimo postići u jesenskom i zimskom razdoblju, tada se setva obavlja krajem avgusta i u septembru. Odgovaraju joj sunčano i polusenovito mesto u bašti.
Blitva se obično seje direktno, ali za ranu proizvodnju može se uzgajiti i iz rasada proizvedenog u zaštićenim prostorima. Za biljke iz rasada iz zaštićenih prostora uz zagrevanje na temperaturu višu od 15 °C potrebno je oko pet nedelja. Biljke sa tri do pet pravih listova presađuju se u prvoj polovini aprila.
Kvalitetno seme osnovni je preduslov za uspešnu proizvodnju. Blitva se obično seje u redove razmaka 40 cm s razmakom posejanih semenki u redu od 20 cm pri dubini setve od 1,5 do dva centimetra. Za uspešan uzgoj ponekad će biti potrebno prorediti biljke nakon nicanja pa se neke od njih vade i jedu kao mlada blitva.
Zemlja treba biti dobre strukture, vodopropustiva i neutralnog pH. Pre setve treba je obraditi na dubinu od 30 do 40 cm i obogatiti organskim đubrivima poput komposta koji će povećati prinos. Važno je pridržavati se plodoreda od tri godine, sejati deklarisano seme, izbegavati uzgajanje u blizini kulture iz iste porodice i slično. Najbolje je sejati uz crveni luk, kupusnjače, pasulj, salatu i začinsko bilje.
Potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode pogotovo u područjima gde se javlja manjak tog resursa ili je ona neravnomerno raspoređena. Smatra se da je tokom uzgoja potrebno četiri do šest navodnjavanja kako bi se postigao optimalan prinos. Kada su suše, treba joj osigurati devet do 13 litara vode svake nedelje. S obzirom na kvalitet vode, blitva pripada grupi retkih kultura koje su tolerantne na slanu vodu.
Bere se u više navrata kidanjem spoljnih listova što omogućava dalji rast rozete i produžetak berbe na 1.5 do dva meseca u prolećnom, odnosno četiri do pet meseci u jesenskom i zimskom razdoblju.
Blitva iz prolećne setve dolazi za berbu nakon 60-ak dana ili 30 dana nakon presađivanja. Mlada blitva se tokom branja čupa s korenom jer se tako proređuje, a kod starijih biljaka se beru spoljni listovi koji su zdravi i neoštećeni. Ubranu blitvu treba čuvati na tamnom mestu uz temperaturu od 4°C i 98 odsto vlage kako bi što duže bila sveža.
Vrlo je nutritivno bogata namirnica i sadrži gotovo sve važne vitamine i minerale. Zbog velikog udela vitamina K i magnezijuma dobra je za jačanje kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze. Korisna je u ishrani dijabetičara jer smanjuje glukozu u krvi, a kod te bolesti ekstrakt blitve ima i zaštitni učinak na jetru. Takođe, umanjuje rizik od nastanka raka želuca i debelog creva, a betalain se može koristiti kao prirodna boja za hranu.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Leaf beet | Latinski naziv: Blitva lisnata Beta vulgaris L. ssp. Vulgaris var. cicla
Blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvije dubok i razgranat koren, koji je u gornjem delu zadebljan, skraćenu stabljiku i rozetu lišća. U drugoj godini razvije se... Više [+]Tagovi
Autorka