Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti krastavca
  • 30.05.2020. 14:00

Sprečite mrku trulež ploda krastavca na vreme

Bolest je raširena širom sveta i čini štetu i na velikom broju ratarskih biljaka, većini povrtarskih, znatnom broju vrsta cveća, trava i leguminoza.

Foto: Depositphotos/V_Nikitenko
  • 1.151
  • 21
  • 0

Uzgoj krastavca kornišona prilično je rasprostranjenija povrtarska proizvodnja i u našoj zemlji. Uzgaja se u baštama za kućnu upotrebu, ali i u staklenicima i plastenicima za plasman i prodaju na tržište. Gaji se i na plantažama u intenzivnom uzgoju, na špalir mreži, malč foliji uz mehanizovanu obradu, zaštitu i brojne druge načine. Ipak, najznačajnija je proizvodnja kornišona.

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Procenjuje se da se ovom proizvodnjom pokriva 70 odsto troškova na godišnjem nivou.

Najznačajnije bolesti krastavca kod nas

Zbog inzenzivinije proizvodnje, iz praktičnih, opravdanih razloga, pojavile su se razne bolesti na ovoj biljci. Najčešća oboljenja izazvana fitopatogenim gljivama, bakterijama i virusima u uzgoju krastavca kod nas su; plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis), poleganje rasada (Pythium spp.), crna trulež stabljike (Didymella bryoniae), siva trulež (Botryotinia fuckeliana), bela trulež (Sclerotinia sclerotionum), crna pegavost (Alternaria cucumerina), zeleno uvenuće (Verticillium albo-atrum), mozaik krastavca (Cucumber mosaic virus – CMV), pepelnica krastavca (Podospera fuliginea) i mnoge druge.

Ne zanemarujte bolesti koje se ređe javljaju

Pored onih oboljenja koja se najčešće javljaju u berbi, poput plamenjače, proizvođači najčešće zanemare bolesti koje se ređe pojavljuju, pa zbog njih ugroze usev i znatno se smanje prinosi ili dođe čak do uginuća dok se uzrok ne pronađe.

Proizvodnja kornišona - kako sprečiti bolesti i insekte?

Simptomi mrke truleži su veoma slični onim koje prouzrokuju vrste roda Pythium i Fusarium. Bolest je raširena širom sveta i čini štetu i na velikom broju ratarskih biljaka, većini povrtarskih, znatnom broju vrsta cveća, trava i leguminoza. Čak se javlja i na nekim višegodišnjim drvenastim vrstama. Najviše su ugroženi zasadi u područjima gde je veća vlažnost vazduha i česte kiše, a u letima koja su više kišovita, prisutna je na svim geografskim područjima.

Osnovni simptomi su propadanje klijanaca i trulež korena. Podsećamo da je za uspešno klijanje potrebna temperatura zemljišta od 15 stepeni. Mesec maj je ove godine bio netipično hladan pa imamo problema na raznim ratarskim i povrtarskim usevima zbog toga, a najveće zastoje u porastu vidimo kod kukuruza zbog raznih poremećaja uzimanja hraniva usled niskih temperatura i čestih padavina praćenim još nižim temperaturama.

Vlaga i temperatura utiču na razvoj oboljenja

Krastavac će u idućih sedam dana u porastu obrazovati i prvi pravi list, a do tog momenta najviše je ugrožen pojavom ove bolesti.

Gljiva može prouzrokovati propadanje semena pre ili posle klijanja. Naročito je osetljiv hipokotil klijanaca i on često bude parazitiran odmah nakon klijanja, što dovodi do propadanja klijanaca. Gljiva može da napadne i koren i tada se javljaju tamnomrke pege. Unutrašnji do pega nekrotira i vremenom trune. Simptomi bolesti se šire sa korena micelijumom na prizemni deo stabla. U prizemnom delu stabla javlja se nekroza, koja ga prstenasto obuhvata i biljke poležu.

Plamenjača krastavca opasna i za bundeve

Za razvoj oboljenja, značajna je vlažnost vazduha, temperatura i kiselost zemljišta. Sklerocije se na višem temperaturnom intervalu obrazuju sporije. Klijaju u rasponu 10-30 C° i vlažnosti vazduha 30-80 odsto. Optimalna temperatura za klijanje bazidiospora je 20 -25 C°. Najintenzivnij razvoj micelijuma dešava se pri pH vrednosti od četiri i po do sedam.

Mere zaštite

Glavni izvor inokuluma za infekciju biljaka je zemljište sa zaraženim biljnim ostacima na kojima se nalaze micelijum i sklerocije parazita. Razvoj bolesti pospešen je visokom vlažnošću vazduha i ekstremnim temperaturama. Thanateporus cucumeris parazitira veliki broj ratarskih useva i gotovo sve povtarske vrste pa se održava u zemljištu nakon velikog broja gajenih biljaka što ga u prirodi i održava.

Pokazalo se da je veoma efikasna mera zaštite dezinfekcija zemljišta. Ovo nije ekonomski opravdano, pogotovo na plantažnom uzgoju kornišona. Za dezinfekciju zemljišta u zatvorenim prostorima mogu da se koriste fungicidi na bazi metilbromida, cineba ili basamid granulat.

Zdrav rasad kao preventiva

Obavezno mora da se koristiti zdrav rasadni materijal (ako se proizvodnja radi iz rasada) nabavljen od renomiranog uzgajivača, upotreba otpornih sorti, kao i hibridnog semena. Obavezna je primena višegodišnjeg plodoreda. Već druge godine uzgoja na istom mestu, ova bolest može biti značajno agresivna za mlade biljke u nicanju i klijance. Ukoliko seme nije tretirano, mogu da se koriste fungicidi na bazi benomila, iprodioina ili benomila.

Kako uzgajiti krastavce na balama slame?

U novije vreme koriste se i biološke mere zaštite primenom hiperparazita rodova Trichoderma, Gliocladium i Lactizaria. Posebno se ističe upotreba biobaktericida i biofungicida, a jedan od najčešće korišćenih komercijalnih sredstava je "Erwix".


Tagovi

Uzgoj krastavca Proizvodnja kornišona Plamenjača krastavca Propadanje klijanaca Dezinfekcija zemljišta Zdrav rasad Preventiven mere Biološke mere


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inženjer opšte poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Posebno ga interesuje autohtona genetika svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U dvorištu Vinete Šinke, domaćice iz Knjaževca koja već par godina pravi najukusnije namaze i džemove od raznih vrsta voća, ali i cveća. Uskoro na Agroklub-u!