Smiju li se jesti pozelenjele, klijale i smežurane krtole?!

Novi način pakovanja krompira zahijteva i nova saznanja u očuvanju kvaliteta ove zdrave i u našoj ishrani veoma zastupljene namirnice. Krompir se polako seli iz mračnih i hladnih podruma na police supermarketa, restorana, kuća i stanova, gde mu je vijek čuvanja mnogo kraći. Često mu je pretoplo, prohladno ili je predugo izložen svjetlu, što sve utiče na smanjenje kvaliteta krtola.

"Poslije vađenja krompira krtole se suše u zamračenoj prostoriji, pakuju u mrežaste vreće i smještaju u skladište. Visina vreća ne smije biti veća od šest vreća poslaganih jedna na drugu. Temperatura u skladištu je od 4 do 8 stepeni Celzijusa, što se postiže provjetravanjem. Skladište se provjetrava i kada je temperatura optimalna, jer krompir "diše" i oslobađa ugljen-monoksid koji izaziva klijanje i isušivanje krtola," podsjeća profesor povrtarstva dr Ivo Đinović.

Kako izbeći najznačajnije bolesti krompira u skladištu?

Zašto su krtole slatke, smežurane i klijale

Pri dužem čuvanju na temperaturama višim od 7 do 10 stepeni Celzijusa, krtole se smežuraju jer prebrzo gube vodu. Takođe, iznad četiri stepena, ako nisu hemijski tretirane, počinju sa klijanjem. Nasuprot tome pri dužem čuvanju na nižim temperaturama od 0 do 4 stepena zbog pretvaranja škroba u šećer - krtole postaju slatke. Taj slatkasti okus se može odstraniti ako se stave u toplu prostoriju na temperaturi od 15 do 20 stepeni Celzijusa i tu ostanu od deset do dvadeset dana.

Zelene krtole sadrže nepoželjni solanin

"Krtole tokom čuvanja izložene dnevnom ili umjetnom svjetlu - pozelene i one ispod kore sadrže otrovni alkaloid solanin, koji krtoli daje gorak okus. Fiziološki stare, smežurane i naklijale krtole imaju povećan sadržaj solanina i ako su gorke - nisu za jelo. Međutim, guljenjem kore krtola, gdje se solanin najviše zadržava, odbacuju se i velike količine ovog neželjenog sastojka. Solanin je termostabilan do 280 stepeni, pa se i pečenjem i kuvanjem otklanja preostala količina," naglašava dr Đinović.

Današnje savremene sorte krompira, solanin sadrže od dva do 100 miligrama na sto grama svježih krtola. Dozvoljenim se smatra do 15 miligrama na sto grama krtola. Sa 20 miligrama prouzrokuju u grlu i ustima žarenje. Ipak, teže trovanje ljudi i životinja zbog povećanog sadržaja solanina - nije moguće.

Opasna štetočina uništava zasade krompira

Čuvanje krompira u kućnim uslovima i pojava bolesti

Krompir se u priručnim skladištima može uspješno čuvati u mraku na temperaturi od 4 do 20 stepeni Celzijusa. Na temperaturi iznad 30 stepeni krupnije krtole će potamnjeti u središnjem dijelu. Krompir zavisno od sadržaja suvih materija, smrzava se već na jedan stepen ispod nule. Takođe, ako su skladišta tokom zime nedovoljno izolovana, na temperaturi od 0 do 4 stepena, škrob će se pretvarati u šećere, pa kao što smo već rekli, krtole postaju slatke.

Često se u skladištima pojavljuje i suva fuzariozna trulež. Prvi simptomi bolesti ispoljavaju se mjesec dana poslije uskladištenja krompira. Na krtolama su vidljiva sitna smeđa ulegnuća u vidu koncentričnih krugova. Krtole se suše, smanjuju i na kraju mumificiraju. Pošto se uzročnik bolesti širi kontaktom oboljele sa zdravom krtolom, potrebno je odstraniti oboljele krtole iz skladišta. Takav krompir nije za jelo i ishranu životinja.