Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Victoria Logistic
  • 21.10.2019. 16:00

Prstenasta trulež krtola krompira

Prouzrokovač prstenaste truleži krompira je fitopatogena bakterija Clavibacter michiganensis spp. sepedonicus, koja se u Evropskoj Uniji nalazi na listi A2, a u Srbiji na listi A1. Predstavlja opasnost za proizvodnju krompira na globalnom nivou.

Foto: Depositphotos/milk-records.bk.ru/Milena Petrov
  • 1.018
  • 38
  • 0

Prouzrokovač prstenaste truleži krompira je fitopatogena bakterija Clavibacter michiganensis spp. sepedonicus, koja se u Evropskoj Uniji nalazi na listi A2, a u Srbiji na listi A1. Predstavlja opasnost za proizvodnju krompira na globalnom nivou. 

Jedina biljka domaćin je krompir i ovaj patogen može izazvati direktne gubitke u prinosu tokom rasta i skladištenja kao i indirektne štete u vidu odbacivanja zaraženih lotova semenskog krompira. 

Prema podacima EPPO patogen je rasprostranjen u Evropi (Rusija, Švedska, Danska, Finska, Norveška, Poljska, Nemačka, Češka, Holandija, Austrija, Grčka, Francuska), u Aziji (Kina, Japan, Koreja, Kazakstan), Africi (Alžir), Severnoj i Južnoj Americi i Kanadi. Mere kontrole propisane su Pravilnikom o sprovođenju sistemske kontrole i preduzimanju mera u cilju sprečavanja unošenja i širenja Clavibacter michiganensis spp. sepedonicus (Sl. Glasnik R. Srbije 103/09).

Evropska komisija za bezbednost hrane je donela Odluku kojom se priznaje da je Srbija zemlja u kojoj nema ovog patogena.

U Srbiji se po posebnom nadzoru Programa mera prati ovaj patogen u kontinuitetu od 2009. godine. Fitosanitarnim nadzorom i laboratorijskim analizama nije utvrđeno prisustvo bakterije Clavibacter michiganensisa spp. sepedonicusa u Srbiji i Evropska komisija za bezbednost hrane je donela Odluku kojom se priznaje da je Srbija zemlja u kojoj nema ovog patogena (2012. godine) i shodno toj odluci ukinuta je zabrana izvoza krompira u zemlje Evropske unije (zabrana doneta 2000. godine).   

Simptomi - prisutni na biljkama krompira

Prvi simptomi se pojavljuju kasnije u vegetaciji, kada se može uočiti uvelost donjeg lišća u kombinaciji sa hlorozom i blagim uvijanjem ivice listova. U kasnijim fazama razvoja pojavljuju se svetlo žute površine između nerava, a cela stabljika vene. Na preseku stabla ističe bakterijski eksudat, koji je sirast i beličast. Infekcija se intenzivnije razvija kada su leta vlažna i prohladna. Simptomi često mogu biti prikriveni pre svega zbog razvoja saprofita ili zamenjeni sa simptomima nekih drugih bolesti (rizoktonija, crna noga), fiziološkim starenjem ili mehaničkim oštećenjima pa ih je utoliko teže uočiti na lišću odnosno biljci. 
Bakteriji odgovaraju umerena klimatska područja, a optimalna temperatura za njen razvoj je 21- 23ºC.

Spoljašni simptomi na krtolama nisu uobičajeni

Prstenasta trulež je dobila ime po tome što prouzrokuje potpuno propadanje vaskularnog prstena unutar krtola krompira. U ranim fazama infekcije, oko sprovodnih sudova tkivo postaje polu providno-staklasto, kao natopljeno vodom. Kako infekcija napreduje, tkivo oko vaskularnog prstena degradira i razvija se bezbojna trulež kašaste koegzistencije. Ako se stisne presečena krtola, pojaviće se beličasti sirasti iscedak. Kasnije vaskularni prsten postaje tamniji i jasniji, a nekroza se širi na okolno tkivo. 

Prouzrokovač prstenaste truleži krompira je fitopatogena bakterija Clavibacter michiganensis spp. sepedonicus (Foto: Milena Petrov)

Spoljašni simptomi na krtolama nisu uobičajeni, ali u uznapredovalom stadijumu bolesti može doći do pojave udubljenih zvezdastih lezija na kori crvenkasto braon boje, kroz koje curi bakterijski eksudat za koji se mogu prilepiti čestice zemlje. 

Način širenja patogena i ciklus razvoja

 Osnovni izvor zaraze krompira bakterijom Clavibacter michiganemsisa ssp. sepedonicusa su zaražene krtole krompira. Sadnjom zaraženih krtola zaraza se prenosi u narednu vegetaciju. Sečenjem krtola povećava se broj zaraženih biljaka. Do infekcije krtola može doći kontaktom sa kontaminiranim oruđem, mašinama ili ambalažom, kao i neposrednim kontaktom između zdravih i zaraženih krtola. Bakterija ne može preživeti sama u zemljištu, već isključivo na zaostalim krtolama, biljnim ostacima, na kontaminiranom alatu, mašinama ili kamionima pri prevozu. Nije poznato da se prstenasta trulež krompira širi na veće udaljenosti putem vode i nema poznatog domaćina u vodenom rastvoru kako bi se izgradio nivo inokuluma. Postoji mogućnost da kontaminirana voda za pranje, sa inficiranih krtola prenese patogen na zdrave krtole koje se peru istom vodom. 

Prevencija i mere zaštite
Osnovne mere zaštite protiv ovog patogena su preventivne mere: 

  • kontrola uvoza pošiljaka krompira ;
  • setva sertifikovanog semena;
  • primena plodoreda u proizvodnji krompira.

Hemijska zaštita ne postoji! 

Stručna podrška: PSS Novi Sad, Koordinator Programa mera AP Vojvodine, Dipl. ing Milena Petrov                                       


Povezana biljna vrsta

Krompir

Krompir

Sinonim: - | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potiče iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i pre 8 000 godina. U Evropu su ga doneli španski istraživači u 16. veku i poklonili papi... Više [+]

Tagovi

Trulež krtole krompira Milena Petrov Prstenasta trulež Fitopatogena bakterija Krompir


Partner