Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hidroponska proizvodnja
  • 30.08.2015. 08:00

Proizvodnja paradajza na mineralnoj vuni

Hidroponska proizvodnja uzima sve više maha u svetu, ali i kod nas, i za sada se pokazala kao jedan od najekonomičnijih načina uzgajanja, ne samo povrća, već i ostalih biljaka

Foto: depositphotos.com
  • 2.012
  • 37
  • 0

Svaka proizvodnja u zaštićenom prostoru zahteva posebnu pažnju i svakodnevni rad s obzirom da se stalno moraju kontrolisati uslovi koji u njemu vladaju. Zaštićeni prostor podrazumeva proizvodnju u stakleniku, plasteniku ili u tunelima niskog i visokog tipa.

Paradajz se u zaštićenom prostoru, najčešće u plasteniku, gaji tokom cele godine, počevši od februara meseca, pa sve do decembra, jer se čišćenje plastenika i priprema za narednu sezonu obavlja u decembru i januaru.

Proizvodnja se može obavljati na zemljištu ili na nekom sterilisanom supstratu. Međutim, u poslednje vreme se sve više koriste podloge, tačnije supstrati poput mineralne vune i perlita. Mineralna vuna se pokazala kao najbolji supstrat za ovakav vid proizvodnje, jer je potpuno sterilisana i ne menja hemijski sastav hranljivog rastvora. Sorte paradajza koje se obično gaje na mineralnoj vuni su: Camry, Evolution i Cherry paradajz, s tim što se pojedine sorte gaje na podlogama od kokosovih vlakana, ali u znatno manjim količinama.

Sadi se rasad star oko pet nedelja

Najbolje je saditi rasad star oko pet nedelja, a rasađivanje se vrši početkom februara u gredice, tačnije na podloge od mineralne vune. Gredice sa podlogama od mineralne vune postavljaju se na rastojanu od 150 cm, biljke se rasađuju na rastojanju između redova na 75 cm, dok je razmak biljaka u redu 25 cm. U jednoj gredici se rasađuju 4 biljke i svaka biljka treba da ima svoj kapljač koji dovodi vodu i hranljive materije.

Preporučuje se da se rasad sa podlogama od mineralne vune ne postavlja odmah u gredice, već da do prvog cvetanja ostane na njoj. Tada se ishrana vrši na osnovu težine biljke, ali i na osnovu informacije o tome koliko mililitara hranljivog rastvora biljka potroši. Doziranje vode i hranljivih materija se obavlja pomoću sistema za navodnjavanje pomoću kojeg se priprema hranljivi rastvor za datu fenofazu rasta i razvoja paradajza. Pored fenofaze, na recepturu, učestalost i trajanje navodnjavanja i ishrane biljaka, utiče i period gajenja paradajza tokom godine (zimski i letnji). Svaka receptura hranljivog rastvora se pravi na osnovu analize vode, koja bi po preporuci trebalo da se obavlja na svaka tri meseca.

Što se đubriva tiče, u ovoj proizvodnji se koriste nitratna jedinjenja, helati gvožđa, sulfati i mikroelementi u sulfatnom obliku, a za regulaciju pH vrednosti koristi se azotna kiselina. Za uspešnu proizvodnju pH vrednost treba da bude neutralna, zato što tada biljka najbolje usvaja hranljive elemente. Elektro-provodljivost prestavlja količinu rastvorenih jona nekog elementa u određenoj zapremini vode i izražava se u milisimensima, a obeležava se sa EC. Jako je bitna, jer pomoću EC vrednosti možemo da izračunamo oced koji ne treba da prelazi 30 - 40%, jer u suprotnom može doći do problema u proizvodnji i nerentabilnosti.

Mikroklimatski uslovi u plasteniku

Najvažniji faktori koji imaju veliku i značajnu ulogu u svakoj proizvodnji i koji utiču na kvalitet i prinos proizvoda su svetlost, temperatura i relativna vlažnost vazduha.

S obzirom da je paradajz neutralan prema dužini dana, ali zahteva dosta svetlosti, možemo reći da je svetlost zaista važan klimatski faktor. Bilo bi dobro da postoji dopunsko osvetljenje. Ipak, paradajz dobro uspeva i pri intenzitetu svetlosti oko 16000 lux-a.

Temperatura u plasteniku tokom čitavog perioda treba da bude u intervalu od 21 - 23°C pri oblačnom vremenu, a 25°C kada je sunčano. Noćne temperature se kreću 17 - 18°C. Temperatura hranljivog rastvora treba da bude 22-24°C u prve četiri nedelje nakon stavljanja rasada u gredice, a posle toga se smanjuje na 16-18°C, jer u suprotnom može doći do narušavanja kvaliteta ploda.

Relativna vlažnost vazduha u plasteniku se reguliše provetravanjem i navodnjavanjem. Prozori na staklenicima otvaraju se zavisno o temepraturi, konkretno, potrebno ih je otvoriti kada je temperatura 22°C, a kada je sunčano, praksa je prozore stalno držati otvorenima. Ventilatori takođe imaju važnu ulogu u izjednačavanju vazduha. Posebno je važno da u fazi cvetanja relativna vlažnost vazduha bude 50 - 55%, što je u letnjim mesecima teško postići.

Kako bi se dobili što bolji i kvalitetniji plodovi, ali i povećao prinos mora se voditi računa o merama nege tokom vegetacionog perioda, a paradajz zahteva sledeće: vezivanje, pinciranje, skidanje lista, spuštanje biljaka, skidanje viška plodova, zakidanje vrha stabla

Važno je vršiti pravovremeno oprašivanje

Pošto paradajz razvija mnogo cvetnih grana, a bez cveta nema plodova, a ni prinosa pa je neophodno da se vrši pravovremeno oprašivanje. Za to se koriste bumbari koji se unose u plastenik i postavljaju u neposrednoj blizini biljaka. Jedna košnica pokriva 800-2.500 m2.

Mere zaštite od bolesti i štetočina

Jako je važno da u plasteniku ne dođe do pojave nekih od bolesti i štetočina, jer bi to ugrozilo proizvodnju, tačnije, došlo bi do narušavanja kvaliteteta ploda i smanjenja prinosa. Zbog toga je bitno da se primenjuju sve mere neophodne za sprečavanje pojave bolesti i štetočina ili za njihovo suzbijanje ukoliko dođe do njihovog nastanka.

Jedna od najvažnijih bioloških mera je svakako integralna zaštita useva primenom Macrolophus caliginusus-a (buba predator) koji uništava belu leptirastu vaš (Trialeurodes vaporariorum) i moljca (Tuta absoluta). Macrolophus se raspoređuje tako što u početnim fazama razvoja paradajza, kada on nije u gredici, tačnije unutar nje, na kamenoj vuni postavljamo jednu jedinku na jednom metru kvaratnom. Nakon 14 dana dodaje se još jedna. Za belu leptirastu vaš potrebna je samo jedna jedinka po metru kvadratnom, dok za moljca treba dve.

I u plasteniku može doći do pojave sive truleži (prouzrokovač - Botritis cinerea), ali se bolest suzbija regulisanjem klime, tačnije smanjenjem relativne vlažnosti vazduha, pošto se bolest javlja usled visoke relativne vlage. Grinje se takođe mogu javiti u plasteniku, ali ne predstavljaju problem. Što se tiče korišćenja fungicida, potrebno je naglasiti da se koriste do berbe, a karenca mora biti maksimalno tri dana pre berbe.

Ubiranje zrelih plodova se vrši od početka maja meseca pa sve do decembra, kada se proizvodnja prekida i plastenik priprema za narednu sezonu. Hidroponska proizvodnja uzima sve više maha u svetu, ali i kod nas i za sada se pokazala kao jedan od najekonomičnijih načina uzgajanja ne samo povrća, već i ostalih biljaka.

Foto: depositphotos.com; suljo


Povezana biljna vrsta

Paradajz

Paradajz

Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Gaji se u plastenicima, staklenicima i na polju. Deli se na srednje rane i kasne. Ima dobro razvijen vretenast koren s... Više [+]

Tagovi

Mineralna vuna Đubriva Recepture Mere nege Bumbari Buba predator Mikroklimatski uslovi Hidroponska proizvodnja Paradajz Plastenik


Autorka

Jovana Cvetković

Više [+]

Master diplomirani inženjer poljoprivrede i master student fitomedicine. Večno zaljubljena u prirodu, biljnu proizvodnju i fotografiju. Uporna, ambiciozna i velika sanjalica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]