Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pasulj
  • 23.08.2022. 10:30

Pored suše, još jedan problem za pasulj - pasuljev žižak

Pasuljev žižak je oligofag, pored pasulja napada seme grahorice i lupine, zatim sočiva, graška i boba. Napadnuta zrna su veoma štetna za ljudsko zdravlje pa se ne smeju koristiti za ishranu.

Foto: Depositphoto/makina007
  • 725
  • 29
  • 0

Pasuljev žižak (Acanthoscelides obtectus) je štetočina koja nanosi veliku štetu na pasulju, ali napada i druge mahunarke. Dodatni problem predstavlja to što je ovaj štetni insekt problem pravi i na poljima i u skladištima.

"Odrasli insekti su 3,5 do pet milimetara dugi, žućkasto zelenkasti, dok su sa donje strane crvenkasti po čemu se lako razlikuju od žiška graška. Pokrilca su im kraća od tela tako da su poslednji trbušni segmenti jasno uočljivi i žuto crvenkasti su sa dve crvene pege", kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Novi Pazar Svetlana Šućević.

Dalje navodi da je žižak pasulja pokriven gustim sivim dlačicama između kojih prodiru svetlobeličaste pege, a pipci su crvenkasto žuti. Donedavno se mislilo da je žižak pasulja isključivo skladišna štetočina, međutim sada se zna da zaraza napad počinje u slobodnoj prirodi. Ova štetočina živi i razvija se u dve različite sredine: u skladištima, gde u našim klimatskim uslovima i prezimljava, i u polju tokom vegetacije.

Žižak pasulja - mehaničke mere suzbijanja štetočine i hemijska zaštita

"U skladištima gde su uslovi sredine, posebno temperature i vlažnosti, skoro konstantni razvije se veći broj generacija - dve, a u polju, gde faktori sredine variraju, jednu generaciju. Prva generacija razvija se u skladištu, druga, letnja generacija počinje u prirodi kada ženka položi jaja na već zrele mahune i završava razviće u skladištu i treća generacija se razvija u skladištima", kaže savetodavac i dodaje da u jednom zrnu pasulja može da bude više larvi, čak i do 20 i mnogo izmeta štetočine.

Pored pasulja napada i druge kulture

Kako kaže stručnjak, pasuljev žižak je oligofag, pored pasulja napada seme grahorice i lupine, zatim sočiva, graška i boba. Napadnuta zrna su veoma štetna za ljudsko zdravlje pa se ne smeju koristiti za ishranu. Intezitezt zaraze ocenjuje se kao slab ako je napadnuto do pet odsto zrna, srednji sa 5,1 do 15 odsto, jak sa 15,1 - 25 odsto i veoma jak preko 25 odsto napadnutih zrna pasulja.

"Pasuljev žižak se može suzbijati uspešno i na poljima i u skladištima. Kada se priča o zaštiti pasulja u polju kao prva mera se primenjuje setva semena pasulja koje nije zaraženo", kaže Šućevićeva i dodaje da larve prilikom boravka u zrnu pasulja ne oštete klicu, pa se dešava da i seme pasulja koje je zaraženo sa pasuljevim žižkom ima sasvim dobar rezultat prilikom nicanja.

Lako preleću sa polja na polje

Odrasli insekti ovog žižka su dobri letači i nije im problem da se lako premeštaju sa polja na polje tokom sezone, čak i na većim rastojanjima i kako kaže savetodavac, tu bi trebalo posvetiti pažnju da se pasulj u jednom regionu seje ujednačeno i da ima isti ritam rasta. Hemijska zaštita počinje u vreme sazrevanja mahuna. Tada, a i šest - sedam dana kasnije, pasulj treba prskati nekim od sintetičkih piretroida.

"Suzbijanje u skladištima obaviti insekticidima na bazi aktivne materije Pirimifos - metil. Mahune pasulja bi bilo najbolje sušiti u prostorijama ako je moguće, ali prostor svakako treba da bude dezinfekovan pre ostavljanja pasulja da se suši", kaže ona i dodaje da prostor gde se smešta pasulj je potrebno par dana pre donošenja očistiti i dezifinkovati. Tek kada prođe nekoliko dana prostor se otvara i provetrava i u njega se unosi pasulj.

Kako čuvati i zaštititi pasulj od žižka?

Da bi se sačuvao tokom zime pasulj treba očistiti i prosušiti. Zastupljena oštećena zrna dozvoljena su na vrednosti manjoj od pet odsto. Sadržaj vlage u zrnu treba da je ispod 14 odsto. Zrno koje nije dobro osušeno teže se čuva, podložno je truljenju, napadu pasuljevog žižka i gubi na kvalitetu.

"Tokom skladištenja treba obratiti pažnju na temperaturu i vlažnost. Optimalna temperatura za skladištenje pasulja je pet do 10 stepeni Celzijusa, a vlažnost ne treba da bude veća od 50 odsto. Pasulj čuvati na čistom, suvom i prozračnom mestu", savetuje Šućevićeva. 

Može se izlagati i niskim i visokim temperturama

Da bi se sprečilo propadanje zrna pasulja i dejstvo napada ove štetočine, pasulj se može izlagati niskim ili visokim temperaturama. Osnovna mera u borbi protiv pasuljevog žižka je niska temperatura. Što je temperatura niža potreban je i kraći vremenski period do uginuća žižka: pri temperaturi od nula stepeni Celzijusa uginuće nakon 30 dana, na temperaturi od minus četiri stepena uginuće nakon 15 dana, a na temperaturi od -15 stepeni Celzijusa žižak će uginuti za jedan dan.

"Najbolje je pasulj tokom zime skladištiti na temperaturi od nula stepeni ili na temperaturama vrednosti oko nule. Zrno pasulja koje će se kasnije koristiti za ishranu, možemo staviti i pod dejstvo visokih temperatura i na taj način ga zaštiti od žižka", kaže ona i dodaje da je pasulj potrebno izložiti temperaturi od 80 do 90 stepeni Celzijusa u trajanju četiri do pet minuta.

"Nakon izloženosti visokoj temperaturi pasulj ostavite da se ohladi. Tretiran na ovaj način nije za setvu."

Zrno koje nije dobro osušeno teže se čuva (Foto: Depositphoto/olegpavcom@gmail.com)

Na zrenjaninske pijace je stigao ovogodišnji domaći pasulj, a u ponudi ima i šarenog i belog. Žutog, takozvanog sumporaša još nema, a pitanje je da li će ga uopšte i biti, piše zrenjaninski.com.

Od 350 do 500 dinara za kilogram

Situacija sa pasuljem je katastrofalna, kažu prodavci na pijaci u Jug Bogdanovoj, jer iako pasulj voli sunce i toplotu, on traži i vodu. Toplotni talas nije preskočio ni ovu biljku, a neki proizvođači će ga i zaorati, neće ga ni kupiti sa njiva, jer je toliko loš da im se ni ne isplati.  

Na maloj pijaci domaći pasulj se prodaje po ceni od 350 dinara za kilogram, a na velikoj neki prodavci traže i 500 dinara.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Cena pasulja Gradištanac Tetovac Suša Pasuljev žižak


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva