Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plamenjača krompira
  • 02.06.2019. 14:00

Plamenjača krompira - simptomi i preventivne, hemijske i eko mere zaštite

Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvetanja ili neposredno nakon cvetanja, što zavisi od temperatura, broja kišnih dana i količine padavina.

Foto: Institut za zdravlje i sigurnost hrane
  • 13.227
  • 94
  • 1

Najave meteorologa o povećanim padavinama za maj, juni pa i do polovine jula meseca ove godine u potpunosti  se ostvaruju. Ovakve agrometeorološke okolnosti pogoduju razvoju brojnih gljivičnih obolenja kako u voćarskim tako i u ratarskim zasadima. Za proizvođače krompira, paradajza i paprike bilo da se radi o tržišno orjentisanim ili samo za sopstvenu proizvodnju, ovakve vremenske prilike mogu uzrokovati potpuni gubitak proizvodnje, navodi Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Plamenjača napada krompir i paradajz - zaštitite ih

Naime, plamenjača ili krompirova plesan (Phytophthora infestans) bolest je koja zadaje brige uzgajivačima krompira bili oni ekološki, integralni ili konvencionalni. Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvetanja ili neposredno nakon cvetanja, što zavisi od temperatura, broja kišnih dana i količine padavina.

Simptomi plamenjače krompira

Prvi simptomi plamenjače vidljivi su najpre na listovima krompira, pojavom sivo - smeđih pega, koje kasnije brzo dobiju smeđu boju i suše se. Sa donje strane listova obrazuje se beličasta plesniva prevlaka koju čine micelija i reproduktivni organi gljive.

Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V. U povoljnim uslovima za razvoj ovog patogena pege se relativno brzo šire i međusobno spajaju usled čega čitav list nekrotira i dobija izgled "kao da je plamenom spaljen" pa otuda i naziv bolesti plamenjača. Simptomi su kasnije vidljivi i na stabljici krompira.

Spore gljive brzo se šire, posebno krajem maja, ukoliko je vlažno vreme. Glavni izvor zaraze su gomolji, prepoznatljivi po plavo - smeđim površinskim udubljenjima. Na preseku gomolja, u unutrašnjosti ispod pega tkivo ima smeđe - rđastu boju. Obolele gomolje obično naseljavaju saprofitni mikroorganizmi, zbog čega one trunu i imaju neprijatan miris.

Ciklus razvoja patogena

Phytophthora infestans održava se u gomoljima krompira u vidu micelije. Nakon sadnje ovakvih zaraženih gomolja (iz prethodne vegetacije) micelija može da iz njih pređe u nove mlade biljke na kojima sporuliše formirajući sporangije, koje se dalje šire putem vetra ili kišnim kapima i vrše primarne zaraze. Pojavi plamenjače pogoduje prohladno i vlažno vreme, a optimalni uslovi za nastanak ove bolesti su noćne temperature oko 12°C praćene jakom rosom ili kišicom i dnevne temperature od 16 - 24°C sa visokom relativnom vlažnošću vazduha. 

Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V.

Kod jakog napada spore, ove gljive bivaju saprane sa lista na gomolje, gde kroz pore na krompiru (lenticele) ostvaruju infekciju pa se tako parazit u gomoljima održava u obliku micelije do sledeće vegetacije.

Suzbijanje plamenjače krompira

Uzročnik plamenjače krompira u sistemu integralne proizvodnje suzbija se kombinovanjem mera koje deluju preventivno (agrotehničke, mehaničke, fizičke i biološke) i hemijskih mera - fungicida. Hemijske mere zaštite primenjuje se kao krajnja mera i ako je njihova upotreba ekonomski opravdana. Izveštajno prognozni poslovi imaju značajno mesto u zaštiti zdravlja biljaka od štetnih organizama u smislu njihovog pravovremenog suzbijanja i sprečavanja širenja.

Preventivne mere zaštite

  • Osigurati dobre uslove rasta (kvalitetna obrada zemljišta, pravilno đubrenje)
  • Krompir saditi na isto zemljište svakih pet do šest godina
  • Izbor otporne sorte
  • Sadnja zdravih i nezaraženih gomolja
  • Sadnja u toplo zemljište, ali ne preduboko
  • Đubrenje zrelim stajnjakom ili kompostom
  • Kompostirati stajnjak pri temperaturi od 60°C kako bi se uništile spore gljive
  • Obolele biljke odmah ukloniti i uništiti
  • Zagrtanje sa zaobljenim humkom kako bi se kiša slivala u međuredove
  • Ne dopustiti da se površina zakorovi
  • Uništavati samonikle biljke krompira u narednim usevima

Hemijske mere

Integralna zaštita biljaka jeste sistem koji ne isključuje upotrebu hemijskih sredstava (FFS) za zaštitu bilja koja se trebaju koristiti racionalno na način da ne stvaraju opasnost za ljude, životinje i prirodnu okolinu.

Zaštita krompira od bolesti plamenjače može se sprovoditi primenom preventivnih fungicida čija je uloga zaštita lisne površine kako do infekcije ne bi došlo. Aktivna materija ovih fungicida osigurava da svojim prisustvom na površini biljnih organa uništava već prisutne spore, uništava već formirane količine gljiva, hife i druge strukture gljive. Drugim rečima, osigurava sprečavanje infekcije i njen razvoj.

U godinama sa čestim padavinama efikasnost preventivnih fungicida bitno je umanjena jer bivaju saprani sa biljnih organa i time su stvoreni uslovi za ostvarenje infekcija. U takvim okolnostima potrebno je koristiti kurativne fungicide sa sistemičnim načinom delovanja.

Sistemične fungicide biljka krompira usvaja, a potom putem sprovodnih sudova raširi u čitavu biljku i na taj način pored spoljne zaštite pružaju efikasnu zaštitu i iz same biljke. Nisu podložni ispiranju i u uslovima čestih padavina predstavljaju jedini način efikasne zaštite. Posebno su značajni što je prisustvo aktivne materije osigurana i u mladim izbojima biljke krompira i time pružaju potpunu zaštitu čitave biljke u periodu intenzivnog porasta. Trenutno se na raspolaganju nalazi veliki broj izuzetno efikasnih preparata za uspešno suzbijanje plamenjače krompira (Phytophthora infestans).

Prvo preventivno tretiranje moguće je primenom dobro poznatim i brojnim bakarnim preparatima (preparati na bazi bakar - oksihlorida, bakar - oksihlorida+cineb, bakar - oksihlorida+cink - karbonat, bakar - oksisulfat, bakar - sulfat, bakar - sulfat i kalcijum hidroksid), cinebom, preparatima na bazi mankozeba (kod svih je karenca 14 dana).

Nakon preventivnog tretiranja biljaka krompira u uslovima čestih padavina, primeniti kombinovane preparate sa kontaktno -sistemičnim delovanjem koji biljke krompira štite sa površine, ali i iz biljke sa dužim delovanjem kao što su preparati na bazi Metalaksil - Cineb, Metalaksil - Mankozeb, Metalaksil M - Bakar - oksihlorid, Metalaksil - M - Cineb i dr. kod svih je karenca 21 dan.

Primena fitofarmaceutskih sredstava (FFS) mora biti u skladu sa uputstvom za upotrebu uz poštovanje radne karence i karence. 

Zaštita krompira od plamenjače u ekološkoj proizvodnji

Kameno brašno i dijatomejska zemlja primenjuju se preventivno pre pojave plamenjače. Primenjeni prskanjem ojačavaju površinu lista i utiču na smanjenje prodora spora plamenjače i drugih mikroorganizama u biljke krompira. Istovremeno, njihova primena zatvara disajne organe insekata.

Bakar je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji i efikasno je sredstvo u borbi protiv plamenjače i drugih gljivičnih i bakterijskih bolesti. Dozvoljeno je upotrebljavati ga samo u slučaju potrebe, a prema prognozi i preporukama savetodavne službe.

U ekološkoj proizvodnji dozvoljena je potrošnja bakra do tri kg/ha godišnje ili šest kg/ha kroz tri godine. Preparati na bazi bakra koriste se prskanjem biljaka i do nekoliko puta godišnje uz napomenu da se ne smeju prekoračiti propisane količine. Dopuštene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: bakar hidroksid, oksihlorid i oksisulfat. Nakon jakih kiša, bakar se ispira sa biljaka i tada moramo ponoviti tretiranje.

Čorba od preslice utiče na otpornost biljaka, deluje kao fungicid i sprečava pojavu gljivičnih bolesti (pepelnica, rđa, plamenjača). Primenjuje se prskanjem biljaka u ranim jutarnjim satima, za vreme trajanja sunčevih zraka, a pre žege. Biljke preslice beru se u drugoj polovini avgusta, kada sadrže najviše silikatne kiseline. Beru se ujutro, u prvom delu dana i suše u hladovini na provetrenom mestu. Osušena preslica mora imati prijatan miris i lepu zelenu boju. 

Preslica - idealna za zdravlje ljudi i biljaka

Priprema: 1 kg sveže biljke (150 g suve) potopiti u 10 litara kišnice i ostaviti 24 sata. Nakon toga sve to zagrejati i kuvati na laganoj vatri 20 - 30 minuta, zatim ohladiti. Dobijenu smesu procediti i koristiti za prskanje u razmeri 1:5 (1 litra na 5 litara kišnice).

Obrano mleko ima ulogu stvaranja zaštitnog sloja na listu i deluje preventivno protiv gljivičnih obolenja. Najbolje je koristiti domaće punomasno ili obrano mleko. 

Mlekom ojačajte biljke i sprečite razvoj bolesti

Priprema: 1 litra domaćeg polumasnog mleka razredi se sa kišnicom u razmeri 1:10. Time se prskaju biljke krompira svakih sedam dana, ali i nakon kiše. Kod obranog mleka primenjuje se u razmeri 1:1 (1 litra obranog mleka razredi se u 1 litru kišnice).


Izvori

Institut za zdravlje i sigurnost hrane


Tagovi

Plamenjača krompira Simptomi Smeđe pege na krompiru Preventiva Hemijski preparati Kameno brašno Ekološka proizvodnja Čorba od preslice Prskanje mlekom