Proizvodnja povrća na malim površinama omogućava znatnu uštedu i popunu kućnog budžeta, s tim da treba naglasiti da povrće najbolje uspijeva na osunčanim i dobro provjetrenim mjestima, koja nemaju visok nivo podzemnih voda.
Mnoge seoske i gradske porodice gaje povrće na površinama koje se nalaze u sklopu okućnica. Kako tvrdi diplomirani inženjer poljprivrede Dragan Mijušković, proizvodnja povrća na malim površinama omogućava znatnu uštedu i popunu kućnog budžeta, dodajući da povrće najbolje uspijeva na osunčanim i dobro provjetrenim mjestima, koja nemaju visok nivo podzemnih voda. Mijušković napominje da kada se opredjelimo za kulture koje želimo da uzgajamo, onda moramo postaviti pravilan plodored i plan sjetve.
Novembar i decembar su mjeseci kada se sa parcela iznose žetveni ostaci. Površine se potom đubre, po mogućnosti stajnjakom i to sa 300 kg po aru i onda se prelazi na zimsko oranje na dubinu 30-35 centimetara.
U projeće prije sjetve treba, takođe, obaviti obradu zemljišta, ručno ili motokultivatorima, da bi se obezbijedio povoljan vodno-zračni režim i tako omogućilo neometano klijanje i nicanje biljaka. Nakon predsjetvene pripreme, u zavisnosti od uzgajane kulture, potrebno je napraviti gredice ili leje. Idealna širina gredica je 120 cm, kako bi one mogle nesmetano da se plijeve i obrađuju bez gaženja i tabanja zemljišta.
Pravilne i funkcionalne gredice treba da budu 10 cm izdignute iznad zemlje, kako bi se omogućilo cijeđenje vode u slučaju obilnijih padavina. Između gredica treba ostaviti staze širine 30-50 cm za nesmetan prolaz i obavljanje svih potrebnih operacija. Prvo sijemo povrće za čije su klijanje i nicanje potrebne temperature od 3-5°C, a to su grašak, špinate, salata, crveni i bijeli luk, rotkvice. Prostor u povrtnjaku može se iskoristiti i za sjetvu aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, one se mogu sijati u malim trouglastim gredicama ili po ivicama povrtnjaka.
Najčešći uzgoj aromatičnog bilja kod nas su: korijander, dragoljub, kopar, krasuljica, buhač, neven, hajdučka trava. One svojim mirisom privlače insekte, odnosno privlače insekte predatore koje se hrane štetnim insektima. Aromatične vrste, takođe, privlače insekte oprašivače, a neki od njih ispuštaju miris (eterična ulja) ili biohemijske supstance koji se hrane štetnim insektima ili biohemijske supstance koji odbijaju insekte koji mogu naneti velike štete gajenom povrću.
Mijušković preporučuje da se crveni luk i mrkva siju u naizmjenične redove, odnosno 1-2 reda luka i 1-2 reda mrkve, a razlog je taj što eterična uljamrkve odbijaju lukovu muhu, koja nanosi velike štete tom povrću, dok istovremeno eterična ulja luka odbijaju mrkvinu muhu. Tako se može izbjeći upotreba sredstava za zaštitu bilja i postići dobijanje zdravih i zdravstveno bezbjednih plodova.
Tagovi
Autor