Vegetacija špinata je kratka, pa berbu možete očekivati već u septembru ili oktobru.
Sredina agvusta je pravo vrijeme za jesensku sjetvu špinata, koja se inače može obaviti i u julu. Njegova vegetacija je kratka, pa se berba može očekivati u septembru, odnosno oktobru. Kako ćete znati da je špinat kvalitetan? "List treba biti dobro razvijen, cijel bez korijena sa drškom do 10 cm, da je bez formiranih cvjetonosnih stabala sa cvjetovima, zdrav bez mehaničkih oštećenja, oštećenja od bolesti i štetočina, da nije truo i pljesniv i da je mlad, zelen, bez žutih pjega", odgovara Đuro Paić iz PSSS.
Špinat treba sijati nakon kultura koje su đubrene stajnjakom. Osnovna obrada zemljišta izvodi se na dubinu od 25 cm do 30 cm. Prethodno se unosi đubrivo u količini od 400 kg mješavine 15:15:15 na srednje bogatim zemljištima. U postrnoj sjetvi obrada je plića, iznosi od 15 cm do 20 cm. Priprema za sjetvu bi trebala biti dubine do 10 cm.
Sjetva se najčešće obavlja žitnom sijačicom na dubinu od 3 cm do 4 cm, uz utrošak sjemena 15 -25 kg/ha. Razmak između redova može biti od 12 cm do 40 cm u zavisnosti od sorte, a u redu od 3 cm do 5 cm. "Kasnije i robusnije sorte se siju na veći razmak sa mogućnošću međuredne obrade, kultivacijom ili ručnim okopavanjem", napominje Paić.
Poslije sjetve treba obaviti valjanje, zbog postizanja što ujednačenijeg nicanja i dodatnog ravnanja parcele. Prosječan prinos koji se može ostvariti je od 20 do 30 t/ha.
Prihrana usjeva vrši se azotnim đubrivom u fazi kotiledona i pojave prvih pravih listova. Ukupna količina čistog azota ne bi trebala biti viša od 100 kg/ha. Obično je dovoljna jedna prihrana.
Špinat ima visok zahtjev za vodom i treba ga zalijevati, naročito poslije sjetve. Na taj način se pospješuje što bolje nicanje. Zalijevanje je potrebno i u fazi porasta i formiranja lisne rozete, zbog ostvarenja što boljeg prinosa. "Ukoliko se ne osigura dovoljno vode, špinat gubi na svježini, dolazi do pojave žutila na listu i brzo formira cvjetonosno stablo, što nije poželjno, jer se time narušava tržišni kvalitet", napominje Đuro Paić.
Važna je i borba protiv korova, koja se na manjim površinama vrši plijevljenjem, dok se na većim površinama koristi herbicid na bazi cikloata (Ronit), koji se unosi u zemljište prije sjetve u količini od 4l/ha. Poslije sjetve, a prije nicanja, koristi se herbicid na bazi lenacila (Venzar) u količini od 0,5 kg/h.
Špinat se bere, odnosno skida kada formira lisnu rozetu 6-8 listova, pa sve do pojave cvjetonosnog stabla. Može se skidati ručno podbiranjem ili košenjem i mehanizacijom sa samoutovarnim kosačicama prilagođenim za košenje špinata na većim površinama.
"Pakiranje za zelenu pijacu je obično u gajbama ili PVC vrećama, a za dalju preradu transportira se i rinfuzno do linije za preradu. Uvjeti transporta čuvanja su 0°C-50°C i relativna vlaga od 90% do 95%. Na ovakav način špinat može održati svježinu od osam do 10 sedmica", zaključuje Paić.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica