Iako je nastupila jesen, bašte ne treba da budu prazne jer neke biljke mogu izdržati hladnije vremenske uslove!
Dolaskom jeseni, mnoge povrtarske biljne vrste završavaju svoju vegetaciju. Nekima od njih jesenje i zimske hladnoće neće smetati pa će one, iako usporeno, nastaviti svoj rast. U ranu jesen zemljište je još uvek toplo za brzo klijanje, te oblasti sa toplijom klimom mogu produžiti proizvodnu sezonu za još par sedmica.
Prednost jesenje setve i sadnje jeste iskorišćavanje proizvodne površine i snabdevanje povrćem u rano proleće. Biljke za svoj rast zahtevaju hraniva i određenu vlažnost, što ne mora direktno zavisiti od povrtara. Sunce će biti niže na horizontu u jesenjem i zimskom periodu, pa će vlaga iz zemljišta isparavati slabijim intenzitetom tako da je biljko dovoljno zaliti samo nakon setve ili sadnje.
U kontinentalnom području, salata se seje krajem septembra, a rasad se sadi u drugoj i trećoj sedmici oktobra. Ovi su okvirni rokovi setve i sadnje s obzirom na to da zavise od klimatskih prilika područja i dužini vegetacije svake sorte. Za ozimu proizvodnju preporučuju se samo sorte koji imaju mogućnost prezimljavanja u fazi male rozete pod snegom kao i to da su otporne na mraz.
Sadi se sredinom oktobra ili kasnije, u zavisnosti od vremenskih prilika, na dubinu tri do četiri centimetra da bi se izbeglo podizanje arpadžika pod uticajem mraza kao i oštećenje novog korena. Tokom jeseni i zime, luk će se ukoreniti, u nekim slučajevima izrastu i novi listovi ali neće stradati od hladnoće. Za sadnju se biraju manji i veći arpadžik u zavisnosti od namene luka. Iz manjeg arpadžika dobija se luk veće glavice jer je manja šansa da će doći do ubrzanog cvetanja. Za korišćenje mladog luka, preporuka je sadnja ećeg arpadžika.
Sadnja crnog luka u jesen je identična uzgoju crvenog luka. Realtivno je otporan na niske temperature a može podneti mrazeve do -8°C, pa se može saditi u oktobru ili novembru na dubini do pet centimetara.
Sadi se u jesen, prezimljava i sledeće godine razvija vegetativnu masu i lukovicu. Sadi se sredinom oktobra.
Spanać se seje sredinom oktobra. Za setvu se biraju sorte koje mogu podneti niske temperature. Berba listova spanaća je u proleće, u martu i aprilu. Spanać u zimu ulazi s dva do četiri prava lista i takav prezimljava. U proleće normalno nastavlja rast. Za ozimu proizvodnju spanać se seje na uzdignute gredice koje su manje izložene stagnaciji vode kod veće količine padavina.
U kontinentalnom području, za ranu proizvodnju praktikuje se predzimska setva, obično krajem oktobra ili u novembru. U toku zime seme ostaje u zemljištu i vrlo malo proklija, a rast nastavlja, u proleće, čim otopli.
Uobičajena je setva od sredine avgusta do sredine septembra. Ranijom setvom moguća je i jesenja berba (od septembra do decembra), a kasnijom od marta do kraja aprila, u zavisnosti od vremenskih prilika. Preporučuje se prekrivanje gredica agrotekstilom, perforiranom PE-polietilenskom foljom što pospešuje rast i obezbeđuje raniju berbu i bolji kvalitet.
Rabarabara se razmnožava vegetativnim delovima biljke, reznicama ili kulturom tkiva. U jesen je doba mirovanja rabarbare, pa se od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka vade rizomi koji se dele tako da svaki ima dva do tri pupoljka. Od dvogodišnjih biljaka može se dobiti tri do četiri reznice, a od trogodišnjih pet do šest reznica mase od 300 do 1.000 g. Sadi se u jarke tako da se gornji deo reznice pokrije sa zemljom, u sloju pet do šest centimetara. Bujnost je uslovljena međurednim razmakom koji je obično 1,5 do dva metra i razmakom u redu 40 do 60 centimatara.
Ovako se obavlja setva ili sadnja za narednu sezonu. Ako se setva i sadnja planiraju u proleće, zemljipte se može prekriti perforiranom PE folijom, senom, piljevinom, starim novinama tako dalje. To će srečiti rast korova, a uništiti ponikli korov. Malč smanjuje isparavanje vode i sprečava eroziju koja se dešava zbog obilnoh zimskih padavina. Tokom godine potrebno je povremeno proveravati vlažnost zemljišta. U slučaju suvog zemljišta, biljke biljke neće moći preživeti zimu kao ni u slučaju prevlaženog zemljišta. Početkom proleća potrebno je ukloniti malč da bi sunčevi zraci lakše dospeli do zemljišta i ugrejali ga.
Izvor slike: https://pixabay.com/
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka