Zimsko oranje i gnojidba za bolji urod povrća

Da bi povrćarska proizvodnja bila što uspješnija, zemljište je neophodno u jesen duboko poorati, pa pognojiti stajnjakom ili mineralnim gnojivima. Kako objašnjava diplomirana inženjerka ratarstva Slavica Kodžopeljić, brazda treba preko zime ostati otvorena, da bi zemlja bolje izmrzla i prikupila zimsku vlagu.

Ona napominje da bi po pravilu, u jesen, svaki povrćar trebao obaviti duboko oranje, a jedino se to ne preporučuje na nagibima gdje postoji opasnost od erozije. Prednost jesenjeg oranja je i ta što uzorana zemlja tijekom jeseni i zime može sakupiti dovoljno vlage za ljetni period, a mrazevi tope grude i uništavaju štetnike i korove u zemljištu.

Pravilnom obradom do bolje strukture zemljišta

Pravilna obrada zemljišta veoma je važna, zato što ona treba održati i popraviti njegovu strukturu, fizičko-kemijske i mikrobiološke osobine. To je naročito značajno u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, gdje se smjenjuje više kultura tijekom godine. Duboko zimsko oranje treba obaviti na dubinu od 35-40 cm. Oranični sloj treba prevrnuti i izložiti utjecaju vlage, zraka i mraza. Tako se vlaga preko zime sakuplja u zemljištu, a u proljeće brzo suši, pa se pravovremeno mogu provesti pripreme za proizvodnju ranog povrća.

Ako se uzore u jesen, ne orati i na proljeće

Njive i vrtove duboko uzorane u jesen ne treba orati i u proljeće, jer se oranjem gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga brzo isparava. Ipak, ako je zemljište jako zakorovljeno, a duboko jesenje oranje se u međuvremenu sabilo, zemlja se mora ponovo poorati. Uzoranu površinu do 15 cm treba još istog dana prodrljati, da bi se gubljenje vlage svelo na minimum. Međutim, ako se zimsko oranje ne odradi, u proljeće se preporučuje plića obrada na 10-15 cm, a zatim se zemlja odmah kultivira i priprema površinski sloj od 5cm za sjetvu. Tako se sprječava gubitak vlage, a sjetveni sloj pri tome mora biti rastresit, mrvičaste strukture, zbog bržeg i ujednačenog nicanja i dobrog sklopa biljaka.

Prije sjetve treba obaviti valjanje

Na rastresitom i suhom zemljištu je prije proljetne sadnje i sjetve potrebno obaviti valjanje, zato što ono omogućuje kretanje vlage iz dubljih slojeva ka površini. Gnojidba zemljišta ovisi od njegove plodnosti i zahtjeva vrste povrća koje se uzgaja. Svjež stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, dok se zagorjeli stajnjak razbacuje pred sadnju biljaka. Da bi se ostvarili visoki prinosi, napominje Slavica Kodžopeljić, prije početka proizvodnje, mora se provesti i agrokemijska analiza zemljišta, jer se na osnovu rezultata analize daju i preporuke o vrsti i količini gnojiva koju treba unijeti prilikom obrade zemljišta.

Prije gnojidbe obavezno provesti analizu zemljišta

Prije primjene mineralnih gnojiva veoma je bitno utvrditi razinu dušika u zemljištu da bi se na osnovu toga mogla odrediti i količina tog elementa koja će biti dodana osnovnom gnojidbom i prihranjivanjem. Na taj način se omogućuje pravilna i racionalna primjena gnojiva i uzgaja zdravstveno sigurno povrće. Pretjeranom gnojidbom zemljišta dušikom dobivamo prebujne biljke, veće lisne površine, ali se kod njih formira manje plodova, usporava se njihovo sazrijevanje i smanjuje kvaliteta. Sami plodovi imaju lošiji ukus i teže se čuvaju. Zbog višegodišnje intenzivne primjene gnojiva nastaje zaslanjivanje ili zakiseljavanje zemljišta, a to je sve češća pojava i razlog za redovniju agrokemijsku analizu.

Foto: Norman Slater/Flickr